Nakon Misnog slavlja, koje je u banjolučkoj katedrali sv. Bonaventure u jutarnjim satima predvodio nadbiskup metropolit zagrebački kardinal Josip Bozanić, u ponedjeljak, 2. ožujka 2020. u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci započelo je XXII. redovito zajedničko zasjedanje članova Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije.

Jednodnevnim zasjedanjem, koje će završiti istog dana u kasnim popodnevnim satima, predsjeda nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, zajedno s nadbiskupom zadarskim mons. Želimirom Puljićem, predsjednikom HBK. Osim dvojice predsjednika i apostolskog nuncija u BiH mons. Luigija Pezzuta, na zasjedanju sudjeluju još petorica nadbiskupa i biskupa iz Bosne i Hercegovine i 17 iz Republike Hrvatske.

Pozdrav svim sudionicima zasjedanja uputio je kardinal Puljić posebno zahvalivši biskupu banjolučkom mons. Franji Komarici, pomoćnom biskupu Marku Semrenu ''i svima koji su uložili nemali trud da se u ovom lijepom gradu, u kojem su se dogodile i mnoge teške stvari, ugodno osjećamo''.

Osvrnuo se ukratko i na stvarnost u Bosni i Hercegovini ističući da, radi nestabilne politike, proživljavamo trajnu napetost i nesigurnost na svim razinama života“. Podsjetio je da je na prošlim izborima većinom bošnjačkih glasova Hrvatima izabran predstavnik u Predsjedništvu što je urušilo ''povjerenje u međunarodne strukture koje žele zanijekati jednaka prava sva tri konstitutivna naroda, ali i povjerenje među partnerima koji su izabrani i pozvani graditi ovu zemlju''.

''U isto vrijeme, od ratnih događanja do danas, veliki kamen spoticanja za odnose između naroda i unutar pojedinog naroda u BiH jest različito tumačenje konstitutivnosti. Tako, prema nekima, konstitutivnost važi samo za dio nekog naroda na pojedinom teritoriju, a drugima u istom tom narodu, prema tim razmišljanjima, ne trebaju ni konstitutivnost niti bilo kakva ljudska i građanska prava nego 'mrvice' koje su im spremni dati oni koji ih trebaju predstavljati ili oni koji imaju većinsku vlasti na pojedinom teritoriju. Nitko tko je ovdje rođen i rastao u ovoj zemlji ne smije i ne može biti stranac u svojoj zemlji i političari su dužni pobrinuti se da svi uživaju jednaka prava i vjerske slobode u svakom njezinom dijelu'', kazao je kardinal Puljić.

Pošto je nabrojio nekoliko činjenica koje opterećuju život i društvo u Bosni i Hercegovini, kardinal Puljić je rekao da, unatoč svemu, „ima puno pozitivnoga i lijepoga posebno u svakodnevnom življenju među ljudima“.

Kao što vam je poznato, zajedno s nadbiskupom Želimirom i biskupom Tomislavom sudjelovao sam od 19. do 23. veljače ove godine na susretu biskupa mediteranskih zemalja održanom u Bariju pod naslovom: ''Sredozemlje – granica mira“. Imali smo prigodu slušati braću biskupe iz brojnih zemalja Bliskoga Istoka i sjeverne Afrike koji su govorili o životu mjesnih Crkava koje oni predstavljaju. Kada se čuju njihove poteškoće, onda postane jasno da u svijetu postoji jako veliki broj zemalja u kojima je i Crkvi i ljudima puno teže nego nama te da bi i mi, moleći za njih i pomažući im, bili puno zadovoljniji i zahvalniji Bogu i ljudima za ono što imamo. U napasti smo gledati samo prema onima koji imaju više i žive ugodnije, a zaboraviti jako veliki broj onih koji imaju manje od nas te zaslužuju našu pomoć i potporu“, kazao je kardinal Puljić te ponovio riječi koje je u svom obraćanju papi Franji na kraju toga susreta, 23. veljače:

„Sveti Oče, srce nam se slama zbog odlaska brojnih mladih ljudi uzrokovanog ratom, nepravdom i bijedom. Ipak, utjeha su nam oni mladi koji ostaju pokazujući izvanrednu hrabrost i veliku ljubav prema zemlji i ljudima s kojima su rasli. Drago nam je vidjeti i veliki broj starijih ljudi koji duboko vjeruju da sadašnjost i budućnost nije ponajprije u rukama moćnika ovoga svijeta nego u rukama Božjim. Kao biskupi iz tih zemalja često smo među najsnažnijim zagovornicima dijaloga u jednakopravnosti i ljubavi prema mjesnoj Crkvi i narodu“.

Potom je svoj pozdrav uputio nadbiskup Želimir Puljić.

„Ovaj boravak biskupa Hrvatske biskupske konferencije s vama biskupima BiH, u ovom pitomom i raspjevanom gradu, gdje se rodio i krštenjem Božjem narodu pribrojio, blaženi Ivan Merz koga je sveti Ivan Pavao II. na Petrićevcu 2003. proglasio blaženim, ima ne samo radno, već i ono ljudsko i duhovno značenje. Ovo je i bratski pohod vama, draga braćo u biskupstvu, koji snagom svetog Reda vršite povjerenu službu u partikularnim crkvama države Bosne i Hercegovine. Ujedno je i znak naše bratske blizine i solidarnosti u Vašim brigama, nadama i strepnjama, pa je zaogrnut mislima, molitvama i dobrim željama neka Svemogući Gospodar povijesti blagoslovi sve žitelje ove zemlje i donese mir narodima koji žive u državi BiH“, kazao je nadbiskup Želimir.

''Na prošlotjednom susretu biskupa iz Sredozemnog okružja u Bariju, od 19. do 23. veljače 2020., govorilo se o 'Sredozemlju kao nemirnom području koje bi trebalo postati raskrižjem mira i suživota'. Susret je organizirala talijanska BK uz podršku Svetoga Oca koji je zadnji dan došao u Bari. Tom prigodom je u svom govoru rekao da je 'Isusova zapovijed ne mrzi, već voli neprijatelje svoje najveći veleprevrat u povijesti čovječanstva koji je Isus izveo, pa i nama odredio ići istim putem ako želimo biti njegovim učenicima'.

'Ne potezati mačeve ni na koga, nastavio je Papa, niti bježati i sklanjati se iz okolnosti u kojima živimo. Ne zadovoljiti se osrednjim rješenjima, već ići Kristovim putem aktivne ljubavi do kraja, kako bismo bili boljim kršćanima, a svijet oko nas postajao humanijim'“, podsjetio je nadbiskup Želimir na riječi pape Franje upućene biskupima iz mediteranskih zemalja u Bariju rado ističući da je, među govornicima koji su pozdravili Papu, „bio i naš kardinal Vinko čije su riječi bile zapažene i prenesene u svjetskim tiskovinama, a i kod nas“.

Apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto uputio je svoj pozdrav svim sudionicima zasjedanja, a osobito biskupu banjolučkom mons. Franji Komarici „koji s takvom ljubaznošću ugošćuje ovu zajedničko zasjedanje“.

''Dobro su poznati odnosi zajedništva između dviju Biskupskih konferencija kao i konkretna suradnja koja proizlazi iz zajedništva. Uistinu smo zahvalni, prije svega, Gospodinu, a zatim svakom bratu Biskupu koji postaje instrument takvog zajedništva i suradnje. Na taj se način osigurava život i rast sestrinskih Crkava, posebno kad se moraju suočiti sa zajedničkim poteškoćama da bi izgradili kraljevstvo Božje“, kazao je nuncij Pezzuto izražavajući „najbolje želje za dobar rad i puni uspjeh u razmišljanju o temama koje ste predložili da bi se njima bavili tijekom ovog zajedničkog zasjedanja“.

Tijekom zasjedanja biskupi će saslušati izvješća o radu Vijeća i Ravnateljstva dviju Biskupskih konferencija za hrvatsku inozemnu pastvu koji koordiniraju djelovanje hrvatskih katoličkih misija u brojnim zemljama na raznim kontinentima.

Također će saslušati Izvješće s Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu, a bit će riječi i o zajedničkim pitanjima na liturgijskom planu te o provedbi korizmene akcije Hrvatskog Caritasa „Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH“. Razgovarat će se i o radu Komisije dviju Biskupskih konferencija za Hrvatski martirologij i o misijskoj djelatnosti Crkve u Hrvata i uzajamnom radu.

U ponedjeljak, 2. ožujka u 12.30 sati u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci (ulica Kralja Petra I. 80) bit će upriličena konferencija za novinstvo na kojoj će o zasjedanju govoriti predsjednici BK BiH i HBK kardinal Vinko Puljić i nadbiskup Želimir Puljić. Fotografima i tv snimateljima bit će omogućeno da zabilježe početak zasjedanja u 9 sati.

(kta)