98 godina od smrti hercegovačkog Mojsija

Na današnji dan prije 98 godina, u svojoj 51. godini života, preminuo je fra Didak Buntić - ''hercegovački Mojsije'', ''otac Hercegovine'' i prosvjetitelj.

Fra Didak Buntić umro je Čitlučkom polju dok je s prijateljima tražio mogućnosti za njegovu melioraciju.

Rođen je 9. listopada 1871. godine, u selu Paoča kod Čitluka. Rođen je kao Franjo, a ime Didak uzeo je kao franjevac.

U Franjevački red stupio je sa 16 godina. Školovao se u Gradnićima, Širokom Brijegu i Humcu, gdje je 1888. stupio u Franjevački red. Filozofiju i teologiju studirao je u Innsbrucku (1890.–1895.), potom predaje hrvatski i klasične jezike u širokobreškoj gimnaziji (1911. – 1919. ravnatelj), kojoj je 1918. isposlovao pravo javnosti.

Uz to je od 1905. do 1910. u Širokom Brijegu vodio izgradnju crkve. Provincijalom hercegovačkih franjevaca izabran je 1919. godine.

Fra Didak Buntić zalagao se za opismenjavanje naroda u Hercegovini krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Djelovao je iz Širokog Brijega, gdje je predavao na gimnaziji, no brinuo se i za škole u okolici, u kojima je uveo specifičnu metodu širenja pismenosti u kojoj su pripadnici naroda prenosili dalje svoje znanje nakon što bi ga stekli u školi.

Najznamenitija fra Didakova zasluga bilo je spašavanje hercegovačkog pučanstva od gladi tijekom Prvog svjetskog rata.

Naime, u ratnim uvjetima nedostatka hrane i općeg kaosa u proizvodnji i opskrbi, pojavila se u Hercegovini glad, koja je prijetila smrću velikog broja ljudi. Fra Didak se tada snažno aktivirao i posjetio je samog cara u Beču tražeći pomoć. Uspio je osigurati prijevoz za tisuće najugroženijih – djecu iz Hercegovine – prema hranom bogatijim krajevima.

Procjenjuje se da je spasio oko 17.000 djece organizirajući im odlazak u Slavoniju i Srijem, gdje je nestašica hrane bila manja.

Nakon rata, godine 1919. fra Didak izabran je za provincijala hercegovačkih franjevaca. Umro je na Čitlučkom polju od srčane kapi, 3. veljače 1922. godine. Dan fra Didaka Buntića obilježava se 22. veljače kao spomen na spašavanje djece.

S obzirom da je najveći trag ostavio u Širokom Brijegu, glavna ulica u ovom gradu nosi upravo njegovo ime, a preko puta širokobriješke crkve i gimnazije izgrađen je park s njegovim velikim kipom.