Žepčanka Lemana Spahić postala najmlađa doktorica znanosti u BiH

Lemana Spahić, 27-godišnja doktorica znanosti iz oblasti genetike i bioinženjeringa, postala je najmlađa doktorica znanosti u BiH prije nekoliko dana, piše radiokameleon.ba čiji tekst prenosimo u cijelosti.

Njena stručnost je usmjerena ka primjeni vještačke inteligencije u dijagnostici, čime doprinosi napretku medicine na inovativan način.

Lemana je svoj put ka tituli doktorice znanosti započela mlada, pokazavši rani interes i izuzetnu predanost polju genetike i bioinženjeringa. Sudjelovala je na više od 20 međunarodnih znanstvenih konferencija. Objavila je preko 70 radova, uključujući radove u indeksiranim znantsvenim časopisima, radove na konferencijama i poglavlja u knjigama.

Titulu doktorice znanosti Lemana je stekla obranom doktorske disertacije pod nazivom: ''Primjena vještačke inteligencije za klasifikaciju poremećaja fetusa koristeći ultrazvučne snimke''.

''Ono o čemu se radi u tom doktoratu je to da smo primjenjivali tehnike dubokog učenja, odnosno vještačkih neuronskih mreža, da bismo sa slika učili koje su ekstrahovane iz 4D ultrazvuka. U suštini izvukli smo najbitnije karakteristike i došli do toga da možemo da razaznamo različite fetalne pokrete i preko toga da automatizujemo nešto što se zove KANET test'', rekla je Lemana.

Što je KANET test?

KANET test je skraćenica za test koji je razvio akademik prof. dr. Asim Kurjak, ko-mentor Lemaninoj doktorskoj disertaciji.

''To je u suštini A skala prema kojoj se procjenjuje neurološki razvoj fetusa – dakle, da li je on normalan ili abnormalan. Sam test je u suštini predstavio evoluciju u dijagnostici neurorazvojnih poremećaja kod fetusa'', istaknula je ona. Posebnu zahvalnost duguje prof. Dr. Lejli Gurbeti Pokvić, akademiku prof. Dr. Asimu Kurjaku i akademiku prof. Dr. Almiru Badnjeviću.

AI uskoro u primjeni i u BiH?

Lemana je naglasila kako su smjernice Evropske unije za primjenu vještačke inteligencije u medicini izdate prije nekoliko mjeseci. One su postavile jasne okvire za praktičnu primjenu ove tehnologije. Time će primjena vještačke inteligencije u medicinskom sektoru uslijediti u skladu s propisima.

Ona tvrdi da će to da podstakne primjenu vještačke inteligencije u oblasti medicine i u Bosni i Hercegovini.

''Ja smijem da kažem, čak i bliskoj budućnosti ćemo doći do toga da se vještačka inteligencija primjenjuje i u bh. zdravstvu, ali ono što je bitno naglasiti je da neće da se primjenjuje na način kako to većina ljudi nekako zamišlja – da će vještačka inteligencija da preuzme posao liječnika. Ne. Dakle, ono što će da se desi, je to da će svi procesi biti ubrzani posredstvom vještačke inteligencije, ali i dalje će liječnici  da budu ti koji daju konačnu dijagnozu'', naglasila je Lemana.

Lemana Spahić najmlađa doktorica BiH trenutno živi i radi u Kragujevcu, gdje završava i svoj drugi doktorat.

Planira da se vrati na Verlab institut u BiH i da zajedno s mentoricom, profesoricom Lejlom Gurbetom nastavi raditi kako na ovom projektu, tako i na mnoštvu drugih koji su povezani s primjenom vještačke inteligencije u zdravstvu.

Kako kaže, inspiraciju za sve znantsvene poduhvate pronalazi u radu ka poboljšanju kvaliteta i dostupnosti dijagnostičkih procesa svim ljudima. Iza sebe želi ostaviti konkretan program (op.a) koji će pomoći u dijagnostici rijetkih bolesti.