Pola godine trajao je "mir" na Sveučilištu u Mostaru, a sada sindikati ovog jedinog sveučilišta na hrvatskom jeziku u BiH ponovno najavljuju borbe za više plaće. Iako su im one obećane. Obećano je i smanjenje, pa čak i ukidanje školarina studentima Sveučilišta, no ni od toga, čini se nema ništa. Ali, dok sindikati ponovno podižu glas za svoja prava, studenti i njihovi predstavnici – šute, piše Dnevni list.
Dok se Sveučilište nalazi pred još jednom krizom, koja je više nego nejasna zbog činjenica da su u ožujku ove godine ministar znanost, obrazovanja i mladih susjedne Hrvatske, Radovan Fuchs i rektor sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić potpisali ugovor po kojem će Hrvatska s 10 milijuna eura (nešto više od 19,55 milijuna KM) godišnje financirati tu visokoškolsku ustanovu.
Kako je tada kazano, novac će se doznačavati svaka četiri mjeseca u iznosima od 2,5 milijuna eura (više od 4,889 milijuna KM) i namijenjen je "podršci u hrvatskog naroda u BiH, a time i u očuvanju obrazovnog sustava" kao i stabilnosti i razvoju te "osiguranju boljih uvjeta za studente i nastavno osoblje".
''Unatoč tolikom iznosu novca kojeg Hrvatska isplaćuje Sveučilištu u Mostaru - problemi i nezadovoljstva ostaju, kao i loša percepcija stanja i narušen ugled ove visokoškolske ustanove. Ali i pitanje - gdje završava toliki novac hrvatskih poreznih obveznika kojim Vlada Hrvatske velikodušno pomaže Sveučilište?'', pišu mostarske novine.
Podsjećaju kako je Središnji odbor Sindikata Sveučilišta u Mostaru izašao s priopćenjem za javnost u kojem oštro kritizira rektora Sveučilišta prof. dr. sc. Zorana Tomića jer uporno ignorira svaki razgovor i, kako kažu, i nakon čak sedam dopisa i zahtjeva za sastankom u posljednjih šest mjeseci ni do danas nemaju odgovora.
Sindikat je upozorio i kako se među zaposlenicima Sveučilišta šire dezinformacije kako neće biti ispunjena treća faza dogovora iz veljače kojom se podrazumijeva drugo povećanje plaća.
Podsjećaju kako je rektor Tomić ranije naglašavao kako "Sveučilište uživa stratešku financijsku stabilnost", te da su planirani prihodi za 2025. godinu povećani za 60 posto zahvaljujući sredstvima osnivača, školarinama, upisninama i sporazumima s Republikom Hrvatskom.
"Pozivamo rektora i Upravno vijeće Sveučilišta da pristupe realizaciji treće faze dogovora i očekujemo povećanje plaća zaposlenicima do kraja trećeg kvartala 2025., kako je dogovoreno", pozivaju sindikati, ali i upozoravaju i na mogućnost podnošenja kaznene prijave zbog sumnji u nenamjensko trošenje financijskih sredstava, uključujući i ona dobivena od osnivača i iz Republike Hrvatske, kao i traženje pomoći i sastanka s novim rektorom Sveučilišta prof. dr. sc. Ivom Čolakom.
Dnevni list podsjeća kako je, nakon što su sindikati najavili štrajk početkom ove godine, krajem veljače, i uz medijaciju čak i predsjednika HNS-a Dragana Čovića, postignut dogovor pregovaračkim procesom predstavnika Sindikata i uprave Sveučilišta u Mostaru i potvrđena realizacija dinamike povećanja plaća i poboljšanja materijalnog položaja zaposlenika.
Dogovoreno je da se povećanje plaća odvija u četiri faze.
U prvoj fazi primijenjena je Odluka vlade FBiH o minimalnoj plaći za 2025. godinu u neto iznosu od 1.000 KM, a koju je, prema procjeni, na Sveučilištu primalo oko 80 zaposlenika. U drugoj fazi – sukladno obećanom značajnom povećanju priljeva financijskih sredstava za Sveučilište u iznosu oko 20.000.000 KM od osnivačā i isto toliko od Republike Hrvatske za 2025. godinu – uslijedilo bi izjednačavanje, obračun i isplata plaće svim zaposlenicima Sveučilišta s neto osnovicom od 474,24 KM (koja se primjenjuje u Rektoratu), i to najkasnije s obračunom plaća za ožujak 2025.
Izgleda da je "zapelo" na trećoj fazi - povećanju osnovice na traženi iznos Sindikata od 638,08 KM (što je osnovica koja vrijedi za sve proračunske korisnike u HNŽ-u), najkasnije s obračunom plaća za mjesec rujan 2025. godine. U četvrtoj fazi uslijedilo bi će realiziranje prijedloga Sindikata vezanog za smanjivanje školarina pri upisu studenata u akademsku 2025./2026. godinu.
Četvrta faza koja podrazumijeva smanjivanje školarina pri upisu studenata u akademsku 2025./2026. godinu, još je na čekanju, odnosno, studenti već sada za akademsku 2025./2026. godinu plaćaju školarine s istom cijenom koja je među najvišima u BiH. Međutim, od studenata i njihovih predstavnika - šutnja.
Na tri jednostavna pitanja Dnevnog lista, upućena prema Rektoratu Sveučilišta i Studentskom zboru Sveučilišta koji bi trebao skrbiti o pravima i boljem položaju studenata - do zaključenja ovog teksta nije bilo odgovora.
A to su zasigurno vrlo "komplicirana" pitanja - Koliko iznose školarine za studente Sveučilišta u Mostaru?; Jesu li u akademskoj 2025/2026 godini studentima Sveučilišta u Mostaru smanjene školarine?; Ako nisu, postoje li naznake da će se isto dogoditi?
Podsjetimo kako je predsjednik HNS-a Dragan Čović, na jednom od sastanaka s ovom tematikom čak kazao kako će se školarine ukinuti. Međutim, školarine ne da nisu ukinute, već nisu niti smanjene.
Naime, i dalje je minimalna školarina za jedan semestar preddiplomskog studija 750 KM, do čak 2.500 KM za, primjerice, studij dentalne medicine.
Dnevni list navodi samo neke od iznosa školarina za jedan semestar, a prema odluci Senata Sveučilišta u Mostaru o visini školarina za akademsku 2020/2021 kojoj su imali pristup: 1.200 KM je školarina za studij elektrotehnike, 1.500 KM iznosi školarina za studij medicinske informatike, studij medicine, studij farmacije, studij medicinske informatike, studij arhitekture i urbanizma, studij logopedije 1.000 KM. Nadalje, školarina za studij prehrambene tehnologije iznosi 900 KM, glazbene umjetnosti 750, instrumentali smjer 1000 KM, studij strojarstva i računarstva 800 itd...
Svojedobno je dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru dr.sc.Dražen Barbarić, u podcastu 'Vrisak' kazao kako studenti Sveučilišta plaćaju najviše školarine u BiH.
“Studenti plaćaju i školarine koje su najskuplje u državi što opterećuje njihove roditelje, ta stavka bi se mogla riješiti kao što je riješena na drugim sličnim sveučilištima u državi”, kazao je dekan Barbarić. Na upit voditelja bi li taj novac mogle nadomjestiti vlade županija s hrvatskom većinom u BiH i veći gradovi ili Vlada Republike Hrvatske, Barbarić je kazao: “Svi skupa”.
Naveo je primjer sveučilišta u Rumunjskoj koje je na mađarskom jeziku a u potpunosti ga financira Budimpešta pojasnivši kako je tamošnja etnička skupina Mađara ‘završila’ u Rumunjskoj nakon što se raspala Austrougarska.
“Zamislimo, hipotetski, deset mladih koji sada upisuju fakultet. Ako se njima omogući da studiraju u Mostaru, njih će osam od deset vrlo vjerojatno ostati ili u Mostaru ili u mjestu iz kojeg su došli u Mostar. Ako odu studirati u Split, Zadar, Zagreb i tako dalje, vrlo vjerojatno će njih osam od deset ostati u tom mjestu. Na taj način, poticanjem naših maturanata na studiranje u Hrvatskoj, mi popravljamo demografsku sliku Hrvatske, a ne našu”, kazao je dekan u podcastu Vrisak.
Ali, i unatoč značajnoj podršci Republike Hrvatske, namjenski usmjerenoj kako bi se poboljšao položaj zaposlenika i studenata Sveučilišta u Mostaru te sveučilište financijski rasteretilo - rezultati su, blago rečeno, dvojbeni, a sveučilište ponovno potresa val nezadovoljstva zaposlenika, ali i studenata koji su šutke prisiljeni plaćati visoke školarine, koje su na razini privatnih visokoškolskih ustanova.
Susjedna Hrvatska i dalje nastavlja pomagati Hrvate u BiH, najnovije - zbog katastrofalnog demografskog urušavanja tog najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH. Naime, a kako su pisali i hrvatski mediji, Vlada RH je odlučila još više potaknuti povratak Hrvata u BiH čiji se udio u ukupnom stanovništvu ozbiljno smanjio, a prema procjenama demografa do 2030. mogao bi pasti na svega 200.000.
Program pomoći Hrvatske za povratak Hrvata u BiH koji je do sada bio reguliran Uredbom bit će zakonski reguliran, a izdašnije su i potpore. Ove je godine za povratak Hrvata u BiH osigurano 4,7 milijuna eura, od čega su 4,2 mil. eura predviđena za potpore, a 500.000 eura za dodjelu građevinskog materijala za oko 50 obiteljskih kuća.
''Od početka provedbe Programa pomoći Vlade Hrvatske od 2001. godine, za povratak Hrvata u BiH upućeno je 13,3 milijuna eura, istaknuli su u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koje vodi potpredsjednik Vlade Branko Bačić. No, brojni su i Hrvati u Hrvatskoj koji na ovo ne gledaju s odobravanjem te se na društvenim mrežama zaista mogu pročitati raznovrsna stajališta. Neki komentari su uistinu gnjusni i Hrvati u BiH ih ne zaslužuju, ali nad nekim riječima se treba zamisliti'', piše Dnevni list.
