Što je problemski zasnovano učenje i kako može pomoći mladima

Udruga ''Facultas za prosperitet mladih'' je 5. studenog 2019. godine, pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, u hotelu ''Delminium'' u Sarajevu organizirala znanstveni skup ''Temeljno tehničko obrazovanje učenika kroz kontekstualni pristup nastavi tehničke kulture''.

Svojim izlaganjima na znanstvenom skupu predstavili su se profesor fizike Martin Tais, inženjer šumarstva Zvonimir Jan, emeritus prof. dr. sc. Marinko Pejić, prof. dr. Besim Spahić, magistar Alen Kristić, doc. dr. Hrvoje Šapina i drugi.

„Razumijevanjem tehničke kulture direktno se osnažuju pojedinci za život u suvremenom svijetu na način da su sposobni prepoznati koristi tehničkih znanja i vještina s ciljem poboljšavanja vlastitih života, istovremeno se osnažujući za prepoznavanje potencijalnih opasnosti tehnološkog razvoja na društvenu zajednicu i okoliš. Ključna komponenta tehničke kulture jest kritičko promišljanje i kritička primjena usvojenih znanja, vještina i alata te aktivno i konstruktivno sudjelovanje u daljnjem razvoju tehnike i tehničke kulture“, kazao je profesor Martin Tais.

''Problemski zasnovano učenje koristi stvarne probleme kao kontekst tijekom kojeg će učenici naučiti kritički razmišljati, steći sposobnosti potrebne za rješavanje problema, te znanja o tehničko-tehnološkim konceptima. Ono može započeti s pravim ili simuliranim problemom, koji će korištenjem vještina kritičkog razmišljanja dovesti do sustavnog pristupa u propitkivanju, istraživanju i rješavanju problema, pri čemu učenici mogu koristiti sadržaja i izvore iz različitih područja“, kazao je emeritus prof. dr. sc. Marinko Pejić.

''Odgojno-obrazovne funkcije tehničke kulture uključuju općekulturnu (civilizacijsku), općeobrazovnu (transferabilnu), radno-socijalnu (radnointegrirajuću) i profesionalnu funkciju, iz kojih proizlazi glavni cilj nastave tehničke kulture, odnosno, temeljnog tehničkog odgoja i obrazovanja“, kazao je prof. dr. Besim Spahić. Koordinatorica projekta Ivana Krstanović je kazala da se taj cilj može odrediti kao osposobljenost učenika za uspješno snalaženje i djelovanje u kontekstu tehnologije i u kontekstu svakodnevnog životnog okružja, djelovanja i rada u današnjem tehnološkom društvu.  

Udruga „Facultas za prosperitet mladih“ je isti dan, pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, u hotelu „Delminium“ u Sarajevu, organizirala stručno-znanstvenu radionicu „Značaj temeljnog tehničkog obrazovanja i nastave tehničke kulture za gospodarski (znanstveno-tehnološki) i duhovni razvoj Bosne i Hercegovine“.

Svojim izlaganjima na radionici su se predstavili referenti iz oblasti tehničkih znanosti, pedagogije i sociologije, koji su sudjelovali na znanstvenom skupu.

Na radionici su sudjelovali studenti, srednjoškolci, predstavnici nevladinih organizacija, predstavnici medijskih kuća, učitelji itd. Ova radionica dala je doprinos razvoju tehničkih kompetencija (znanje, vještine, samostalnost i odgovornost) i kreativnosti djece i mladih, odabiru tehničkih ili strukovnih srednjih škola i tehničkih fakulteta te popularizaciji tehničke kulture među učenicima osnovne škole, mladima i u široj javnosti.

Olimpijac u fizici Kenan Saračević je istaknuo da je tehničko obrazovanje danas, pa tako i nastava tehničke kulture, zbog dinamičnih društvenih i tehničko-proizvodnih odnosa, suočeno s problemima uspješnog udovoljavanja ciljevima te nastave.

''Odgoj, obrazovanje i osposobljavanje za stjecanje tehničkih, tehnoloških i informatičkih znanja i vještina, inventivni rad i širenje znanstvenih i tehničkih dostignuća su osnovne djelatnosti tehničke kulture, dok su razvitak i promidžba tehničke kulture, poticanje na stvaralački i znanstveni rad, tehnički odgoj i obrazovanje, znanstveno i tehničko opismenjivanje, s posebnim usmjerenjem na mlade temeljni ciljevi djelatnosti“, kazao je magistar Alen Kristić, koji je govorio i o odnosu etike i tehnike u digitalno doba te četvrtoj digitalnoj revoluciji.