Što je loše u odnosu Njemačke prema RH i BiH: ''Pobrali su našu radnu snagu''
O tome koliki je značaj diplomacije iz Vatikana prema Bosni i Hercegovini i prema ovim našim područjima, koji je značaj Vatikana u diplomaciji i odnosi s Hrvatskom, komentirao je dr. sc. h. c. Emilio Marin, koji je danas na Sveučilištu u Mostaru održao predavanja studentima.
Inače, akademik i profesor emeritus Emilio Marin, bivši je veleposlanik Republike Hrvatske u Vatikanu i član Francuske akademije.
''Već i same činjenice da je, sada, sveti papa Ivan Pavao II. kreirao tadašnjeg sarajevskog nadbiskupa za kardinala, što je bio prvi put u povijesti, te dao sarajevskom nadbiskupu, koji je više manje bio ne osobito bitna ličnost u okviru Katoličke crkve, ulogu prvog reda i u Katoličkoj crkvi, uvrstivši ga u zbor kardinala, tako je nedvojbeno ojačao i njegov položaj i njegovu ulogu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, pa i u svijetu'', kazao je Marin.
Ističe da ne treba zaboraviti da je tada kardinal Puljić bio skoro oko deset godina najmlađi kardinal u svijetu.
Papa, Vatikan i intervencije u BiH
''I zračio je jednim optimizmom, unatoč teškog stanja u kojem je bila njegova nadbiskupija i cijela domovina. Sam Ivan Pavao II. je, kao što znate i bio dva puta u Bosni i Hercegovini u Sarajevu i Banja Luci, a nebrojeno puta je intervenirao na ovaj ili onaj način. U prilog mira i mirotvorstva u Bosni i Hercegovini i u jugoistočnoj Europi te u Republici Hrvatskoj, tako da sigurno da ih i Bosna i Hercegovina i Hrvatska s pravom imamo u najboljem sjećanju'', kazao je.
Govoreći o značaju Vatikana u diplomaciji i odnosi s Hrvatskom, Marin je rekao kako je veliko zadovoljstvo da u ime hrvatskog diplomatskog kluba može danas u prvom redu prezentirati rad hrvatskog diplomatskog kluba, odnosno ono najvažnije u njegovom radu.
A to je, kaže, da su njegovi prethodnici pa i ovi u sadašnjem naraštaju objavili šest knjiga 'Niz sjećanja prvih hrvatskih veleposlanika' koji su 90-ih godina bili imenovani na razne veleposlaničke ili generalno konzulatske dužnosti diljem svijeta.
''Tih šest knjiga koje smo objavili, one su dragocjene, ne samo za povijest diplomacije Republike Hrvatske, nego i za našu suvremenu povijest 90-ih godina'', rekao je.
Kaže da mu je bila čast da u razdoblju od 2004. do 2011. godine bude hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici, za vrijeme dva pape Ivana Pavla Drugoga i Benedikta šesnaestog.
''To je razdoblje s mnogim aktivnostima, ali gledano s diplomatsko političkog stajališta, možda je najvažnija bila borba za primanje Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, u čemu je Sveta Stolica, obojica papa i njihovi najvažniji diplomatski politički suradnici, državni tajnici, prvo kardinal Angelo Soriano, poslije kardinal Tarcisio Bertone, davali uvijek veliku potporu'', kazao je.
Devedesete, dobre godine za diplomaciju RH
Komentirajući novinarsko pitanje o hrvatskoj diplomaciji devedesetih godina i danas, Marin je kazao kako tada nije bio u diplomaciji i zna ono što je pročitao, kao i svi drugi, ali smatra da su u devedesetim godinama veleposlanici koji su imenovani od tadašnjeg predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana i hrvatske Vlade u velikoj mjeri bili velike osobnosti i veliki stručnjaci u raznim područjima.
''Mislim da je predsjednik Tuđman vrlo pazio koji profil veleposlanika će biti poslan u neku zemlju jer može biti najbolji veleposlanik, ali to ne znači da će on biti najbolji u svakoj zemlji. Svaka zemlja ima neke svoje posebnosti i mislim da je vrlina diplomacije jedne zemlje da izabere pravog čovjeka za pravu destinaciju'', rekao je zaključujući da nije svaki čovjek za svaku destinaciju.
''U tom smislu mislim da je su devedesete godine bile dobre godine za hrvatsku diplomaciju, bez obzira što je ona tada bila u povojima'', poručio je.
