Srbija: Osnovci pojma nemaju!

Anketa profesora srpskog jezika u Srbiji pokazala je da se tamošnji dvanaestogodišnji učenici jedva sjećaju leksike od prije godinu dana, pa neki misle da je "neimar" neki "čovjek koji ne mari", "delija" da je "navijač Zvezde", a "jeres" da je "korov", jer su u udžbeniku povijesti pročitali da se u Bosni "ukorijenila jeres", piše Srna.

Pročitajte još

Učenici iz BiH ispod svjetskog prosjeka iz matematike i prirodoslovlja

Redovna profesorica na Katedri za srpski jezik sa južnoslavenskim jezicima na Filološkom fakultetu u Beogradu Rajna Dragičević u autorskom tekstu za "Politiku" navodi da se pokazalo da dvije trećine učenika šestog razreda ne zna šta znači riječ "neimar".

Tako je "neimar" za neke učenike "čovjek koji ne mari" ili "čovjek koji nema novca" ili "neradnik" ili "vrsta zvijeri", a za neke šestake "delija" je isključivo navijač "Crvene zvezde".

Ona navodi da više od polovine učenika ima nejasnu predstavu o značenju imenice "imperator", trećina đaka ne razumije značenje riječi "rit", a svaki peti ne zna šta su "odaja" i "čanak".

Za neke učenike "paša" je "lukavac", "otac", "deda" ili "pastir", a "rit" je "selo", "neko pusto mjesto", "drveni most", "salaš", dok je "terzija" neki "težak čovjek", a "toka" je "netko glup" ili "cipele".

Jedan jedanaestogodišnji učenik je bio uvjeren da se zemljopisne karte prave isključivo od plastike, jer je pročitao da se na kartama izohipsama, bojama i sjenčenjem dobiva "veoma plastičan prikaz reljefa".

Dragičević je dodala i da je mnogim petacima neshvatljiva konstrukcija "oduzeti od", pa su na testu iz matematike u zadatku u kojem se tražilo da oduzmu neki izraz od 100 gotovo svi prvo naveli izraz, a onda od njega oduzeli broj 100.

Navela je kako učenici i s lektirom imaju muke, pa je rečenicu "Popeo se na drvo ne bi li ubrao trešnju" jedna učenica razumjela da se "popeo na drvo da ne bi ubrao trešnju".

Dragičević smatra da svi ovi primjeri ukazuju da nedostatak jezičke kulture i s uzrastom neusklađen jezični razvoj učenika, izazivaju probleme u svladavanju školskih predmeta, zbog čega je potrebno unaprijediti nastavu srpskog jezika u osnovnoj i srednjoj školi, navela je Srna.