Sociolozi se protive vjeronauku u srednjim školama

Voditelji Studijskog programa sociologije Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci danas su, u povodu inicijative Srpske pravoslavne crkve za uvođenje vjerske nastave u srednjoškolsko-obrazovni sustav javnih škola Republike Srpske (RS), ukazali da je takvo inzistiranje "izravno miješanje religijskih institucija i vjerskih službenika u obrazovni sustav, kao i narušavanje sekularno-laičkog sustava uređenja društva RS''. 

Posebno brine, upozoravaju, veza vjerskih ustanova i određenih političkih subjekata, čime se izravno podriva neutralnost javnog prostora, koji bi trebao biti zajednički, bez obzira na religijsko i političko (ne)pripadanje. 

''U jednoj takvoj trgovini simboličkim i političkim kapitalom i uticanjem, a od strane religijskih i političkih institucija, najveće su žrtve djeca i njihova budućnost. Zato se nadamo da će Ministarstvo prosvjete i kulture RS imati dovoljno hrabrosti da odbije inicijativu o uvođenju vjerske nastave u srednjoškolsko-obrazovni sustav javnih škola, kao i da se vrati svojoj najznačajnijoj misiji – stvaranju uvjeta za razvoj kvalitetnog obrazovanja temeljenog na najznačajnijim ljudskim i humanističkim vrijednostima'', naglasili su u priopćenju Ranka Perić Romić, voditeljica studijskog programa sociologije i Duško Trninić, sociolog religije. 

Postavljaju i pitanje - na koji način vjeronauk doprinosi specijaliziranom i usmjerenom srednjoškolskom obrazovanju.  Sociologija i drugi općeobrazovni predmeti su, dodaju, smatrani nepotrebnim za određena zanimanja, jer dodatno opterećuju učenike. Zašto se, kažu, u istom kontekstu ne promatra i vjeronauk, odnosno - koji je konkretan doprinos vjerske nastave u srednjoškolsko-obrazovnom sustavu.  

Vjerska nastava se, podsjećaju, već izvodi u osnovnim školama RS-a. 

''Bitno je podsjetiti javnost da je u crkvenoj nadležnosti izbor vjeroučitelja u osnovnim školama, čime su procesi izbora i zapošljavanja nastavnog kadra izvan školske nadležnosti, te samim tim i netransparentni za roditelje. Pitamo - kako se navedeno uklapa u odredbe Zakona o srednjem obrazovanju RS-a i podzakonske akte koje iz njega proizlaze i da li će se takva praksa nastaviti, ako se usvoji inicijativa SPC, i u srednjim školama'', navode profesori Studijskog programa sociologije. 

Za predstavnike nadležnih institucija, prije svih Pedagoškog zavoda i Ministarstva prosvjete i kulture RS, imaju i potanje - koji su to učinci i doprinosi izvođenja vjerske nastave u osnovnoškolskom-obrazovnom sustavu. 

''Zar nam još nije jasno da vjersko odgajanje (odnosno, vjerska nastava) nije znanstvena djelatnost i da joj kao takvoj nije mjesto u obrazovnim institucijama i sustavu javnih škola. Kako je moguće da nam u društvu prepunom izazova, problema, tranzicijskih posljedica ne trebaju znanja iz društvenih i humanističkih znanosti, a treba nam vjerska poduka i nastava. Jesmo li toliko očajni da se ne želimo suočiti sa stvarnošću u kojoj živimo, nego smo radije spremni da vjerujemo u onozemaljski spas'', istaknuto je u priopćenju. 

Smatraju da je potrebno, a na to obavezuju i preporuke Vijeća Evrope, omogućiti izučavanje religijskih sadržaja u javnim školama, u cilju upoznavanja različitih svjetonazora i uspostavljanja tolerantnog društva utemeljenog na demokratskim vrijednostima. 

Ovo se posebno odnosi na višekonfesionalna društva (kakvo je i naše), koja su bila (ili još jesu) opterećena konfliktima u kojima su religijske i kulturne razlike imale značajnu ulogu. 

''Zato nam ne treba odgajanje za određenu vjeru ili religiju (teaching from religion), već treba raditi na promoviranju nastavnih sadržaja, koji bi se izučavali u javnim školama, a u cilju upoznavanja s različitim religijskim tradicijama (teaching about religion)'', istaknuli su profesori Studijskog programa sociologije.