Skoro svaka škola u HNŽ-u ima problem međuvršnjačkog nasilja

Godina dana prošla je od tragične smrti malog Mahira, čiji je slučaj potresao cijelu BiH, no međuvršnjačko nasilje postaje sve veći i veći problem u HNŽ-u.

Nasilje u svakoj školi

''Maloljetničkog nasilja je evidentno mnogo, mišljenja sam da skoro svaka osnovna i srednja škola na području županije ima identificiran ovaj problem'', rekla je u razgovoru za Bljesak.info glasnogovornica i aktivistica udruge 'Novi put' Edisa Demić, čija udruga se između ostalog bavi i rješavanjem međuvršnjačkog nasilja.

''Maloljetničko nasilje ili nasilje među vršnjacima (eng. bullying) identificiramo na sljedeći način; a to je da je učenik zlostavljan ili viktimiziran kada je često i trajno izložen negativnim postupcima od strane jednoga ili više učenika škole koju pohađa sredine u kojoj živi, a danas to može biti ekstremnije putem korištenja interneta, telefona itd. Kratko rečeno maloljetnička delinkvencija je negativno (agresivno) djelovanje koje se ponavlja određeni vremenski period to je svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći, i to nanošenjem psihičke, odnosno fizičke boli'', rekla je Demić pojašnjavajući kako se nasilje među djecom može podijeliti u nekoliko oblika.

''Nasilje među djecom možemo podijeliti u više oblika; fizičko, verbalno, emocionalno, seksualno, kulturalno i ekonomsko, emotivno nasilje ostavlja najteže i najdublje posljedice po mlada čovjeka, nažalost neka su toliko duboka i jaka da mi u BIH imamo slučajeva sa smrtnim ishodom'', kaže Demić.

Sastanci stručnjaka

Podsjetimo, prošle godine u Mostaru su se skupili stručnjaci iz domene obrazovanja, gdje su donesene određene preporuke za suzbijanje ovog problema.

Federalna ministrica obrazovanja Elvira Dilberović, tada je rekla kako je važna i uloga učitelja, pedagoških zavoda, menadžmenta, ministara svih onih koji su uključeni u odgojno-obrazovni proces.

Moraju se, kako je naglasila, više popularizirati odgojno obrazovne emisije i uključiti znanstveno istraživački radnici i javni univerziteti, te posebno katedre za pedagogiju i psihologiju, kao i sve one interdisciplinarne znanosti koje mogu pomoći u prevenciji, detektiranju i sprječavanju vršnjačkoga nasilja.

U aktivno rješavanje ovog problema uključili su se nadležni iz Hercegovačko neretvanske županije i Grada Mostara.

Ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a Rašid Hadžović kazao u svibnju ove godine kako je cilj prevencija bilo koje vrste vršnjačkog nasilja u školama.

Pravovremeno djelovanje

''Cilj nam je da pravovremeno i blagovremeno djelujemo, da se djeca upozore na sve moguće probleme koji se mogu dogoditi ako krenu putem nasilja. S druge strane, mi kao društvo moramo reagirati i preko škola i preko javnih ustanova, roditelja i nastavnika'', naveo je ministar Hadžović.

U rješavanje ovog problema uključio se i Grad Mostar koji je najavio postavljanje nadzornih kamera na čak 58 objekata u gradu, i to većinom na osnovne i srednje škole, a za tu namjenu iz proračuna Grada Mostara je izdvojeno 93.155 KM.

Iz Grada Mostara za Bljesak.info su rekli kako će se za desetak dana početi raditi na ovom projektu, a postavljanje kamera moglo bi se očekivati prilikom zimskog raspusta. Više detalja o ovom projektu javnost će imati nakon što se donese odluka i raspiše natječaj.

I mladi su svjesni ovoga problema te su organizirane broje edukacije, ali i školarci su sami pokrenuli projekte koji imaju za cilj prevenciju vršnjačkog nasilja.

Program menadžer nevladine organizacije "Youth power" Nedim Mičević, ranije ove godine je rekao kako postoji potreba za rad na prevenciji nasilja, prevenciji zlouporabe droga i alkohola, te prevenciji uporabe duhana i duhanskih prerađevina.

Prema Mičevićevim riječima, na području Mostara veći je postotak upotrebe alkohola i duhana, na području Kantona Sarajevo marihuane, a u Banjoj Luci alkohola.

''Negdje od 70 do 80 posto mladih bilo je žrtva nasilja ili su tijekom školovanja počinili nasilje nad svojim vršnjacima'', kazao je on.

Iz Udruge Novi put smatraju kako su vlasti dobrim dijelom svjesne ozbiljnosti problema.

''Koriste se resursi koji pružaju domaće nevladine organizacije kao što je i Novi put. Nas ovu školsku godinu na prevenciji maloljetničke delinkvencije i kao istraživanje i obuku prosvjetnog kadra podržalo je Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti. Upoznata sam i s aktivnostima koje realizira PH international u našoj županiji u suradnji s relevantnim institucijama. Mišljenja sam da i pojedini prosvjetni radnici samoinicijativno rade s djecom na prevenciji'', kaže Demić iz udruge Novi put, međutim velikom broju prosvjetnih radnika načini oblici i vrste zlostavljanja kao i njihove posljedice putem interneta su u potpunosti nepoznate.

Demić savjetuje da je najvažnije, prije svega, djecu ohrabriti i osnažiti da zatraže pomoć.

Raditi na nultoj toleranciji

''Treba raditi na nultoj toleranciji nasilja. Stvarati zdrava i sigurna okruženja. Djeca i mladi, ako imaju problem vršnjačkog nasilja, trebaju to podijeliti sa svojim roditeljom, odgajateljima, skrbnicima, zatim zajedno potražiti pomoć i uključenje škole, pedagoga, i ako škola ima i psihologa. A u slučaju nekog težeg oblika zlostavljanja svakako treba zatražiti pomoć policije, Centra za socijalni rad, i nevladinih organizacija koje pružaju direktnu pomoć u smislu savjetodavnih razgovora'', savjetuje Demić. Iz policije su nam rekli kako u proteklom razdoblju nije bilo službenih prijava vezanih za međuvršnjačko nasilje.

Institucije su itekako svjesne problema međuvršnjačkog nasilja te rade na njegovoj prevenciji, kaže Demić, no nasilje je i dalje prisutno, te se treba puno više raditi na sustavnom rješenju ovog problema.