Sindikati se obratili u Skupštini: Propadamo!

Iz sindikata su poručili da se slažu da su materijalni uvjeti loši te da je dvosmjenski rad zastupljen što nije dobro za obrazovanje.

Vlada ima dva načina rješavanja problema

Goran Miličević predsjednik sindikata osnovnog obrazovanja uputio je kritiku na financiranje te upozorio kako se od 2022. manje izdvaja.

''Prošle godine u Hrvatskoj je odbijen upis za 4000 djece u prvi razred. Ako uzmemo u obzir da tamo djeca pohađaju nastavu sa 7 godina. Volio bih da imam informaciju koliko je djece kod nas odbijeno i koliko je učiteljima teško raditi s djecom koja imaju nekih problema'', rekao je Miličević.

Rekao je da su još uvijek u štrajku, ali da imaju odluku Suda o privremenom prekidu štrajka.

''U razgovoru s mnogim pravnicima smo došli do zaključka da je Vlada dužna osigurati djeci obrazovanje. Vlada ima problem s djelatnicima koji smatraju da su potplaćeni, Vlada ima mogućnost na dva načina da riješi problem. Jedan je da sjednu sa sindikatima a drugi su izabrali da se sa sudskim putem obračunavaju sa sindikatima. Vlada je kriva što je mjesec dana trajao štrajk koji odavno najavljujemo'', rekao je i poručio zastupnicima kako nemaju sve informacije.

"Opterećeniji nego ikada, a manje plaćeni nego ikada"

''Nastavu treba osigurati u jednoj smjeni. Mi nemamo prostorija za izvannastavne aktivnosti. Treba nam vratiti osmjeh na lice. Tražimo sistematske preglede. Tražimo da se radi na mentalnom zdravlju nastavnika i učenika'', rekao je i dodao da sve ide u lošem smjeru.

Edin Sarajlić rekao je kako je obrazovanje u katastrofalnom stanju.

''Nije to krivica ove vlasti. Kriza traje punih 30 godina. Prosvjetni radnici su opterećeniji više nego ikada, a manje plaćeni nego ikada'', rekao je i dodao kako su po primanjima daleko zadnji u kantonu.

''Činjenica je da se škole financiraju kroz projekte. Nositelji projekata su nastavnici, uprava koji volonterski rade na projektima da bismo dobili pametnu tablu, računalo, projektor. Mi sami sebe opremamo'', rekao je Sarajlić.

''Najznačajnijoj oblasti u društvu daje se 40 tisuća. Moramo svi ispraviti grešku. Otići će obrazovanje u krivom smjeru. Propadamo sve dublje i dublje. Nekada je statusni simbol bilo biti nastavnik i profesor'', rekao je i dodao kako je sada na fakultetima samo 22 studenta koji se obrazuju za obrazovni sustav i da se bježi iz obrazovanja.

''Plaće jesu problem. Međutim, puno bitniji problem je vratiti dignitet prosvjetnom radniku. Kome ostavljamo našu djecu? Molim vas uradimo nešto'', rekao je.

Govoreći o mjerama, rekao je da se nigdje ne spominje prosvjetni radnik.

''Zaboravimo da smo pozicija ili opozicija. Vratimo obrazovanje na pravi put'', poručio je.

Novca nikad više

Josip Milić, predstavnik srednjoškolskog sindikata rekao je da se radi o površnom pristupu Vlade i Ministarstva u izvještaju jer ne nudi ništa strateško u rješavanju problema.

''Ozbiljna informacija trebala bi biti temeljita i obuhvatiti nekoliko ključnih komponenti. Opis trenutnog stanja, podaci o performansama učenicima, povećanje dostupnosti obrazovanja, podrška učenicima i mentorstvo, prijedlozi za bolje financiranje. Po meni bi to moglo biti ozbiljno. Ovo je neozbiljno'', rekao je Milić i dodao kako je činjenica da 18 godina nismo imali generalni štrajk u prosvjeti.

''U proračunu HNŽ-a će biti 100 milijuna više sredstava nego prije dvije godine. To je rezultat ogromne inflacije a ne rezultat vlasti. Imamo situaciju da se od 2018. osnovnica nije mijenjala. 2024. osnovica jedino nije rasla i jedina smo županija da nemamo napredovanje u struci. Imamo ruglo od socijalnog dijaloga'', rekao je i dodao kako se nikome u Federaciji nije dogodilo da mu je zabranjen štrajk.

''Da netko od privatnika čini ovo što Vlada čini otpuštajući na ljeto djelatnike poslali bi mu inspekciju'', rekao je i dodao kako ne mogu ostvariti naknade iz presuda iz 2011. godine.

''Vaša djeca nemaju u wc-u toaletnog papira'', rekao je Milić ne želeći govoriti o modernizaciji.

"Desetljeća rada na određeno"

Predsjednica Kantonalnog odbora sindikata za srednje i visoko obrazovanje HNŽ-a, Edina Čomić, rekla je kako je prošla godina bila prva kada nije povećavana osnovica.

''Jedan od naših zahtjeva bio je bolovanje. Radnici u obrazovanju imaju umanjene plaće kada idu na bolovanje, a ostali korisnici proračuna to nemaju'', rekla je i upozorila kako je potrebno izvršiti sistematske predmete.

''Dugogodišnji problem je upošljavanje radnika na određeno vrijeme. Ono što radnike boli je neuravnoteženost i imamo veliki broj onih koji desetljeće rade na određeno'', rekla je.

Rekla je i kako samo srednje obrazovanje u HNŽ nema ugovora o zbrinjavanju tehnološkog viška.

''Ovaj zahtjev ne košta ništa, on samo uvodi red. Što se tiče napredovanja, jedino smo u državi i okruženju koju tu mogućnost nemaju. Jedan od rezultata toga je to da obrazovanje bude još lošije'', rekla je Čomić.

''Moja škola nema fiskulturnu salu prvih 25000 KM smo dobili tako što je moja kolegica napisala projekt i ona volontira. Stavlja nam se na teret da smo ušli u štrajk i da smo produžena ruka. Mi se borimo za bolji položaj naših članova. Nije nam važno iz koje ste stranke. Važno nam je da brinete o boljem životu u ovom kantonu'', rekla je.