''Vlada HNŽ-a nam je ponudila povećanje plaće od dva ipol posto, te status mentora i savjetnika s dva i pet posto povećanjem plaće. Informacija je proslijeđena članstvu na anketiranje hoćemo li to prihvatiti ili idemo u generalni štajk i na prosvjede'', rekao je za Bljesak.info Josip Milić, predsjednik sindikata srednjih škola HNŽ-a nakon današnjeg sastanka s Vladom hercegovačko-neretvanske županije.
Na novinarsku konstataciju da prije nisu postojali mentori i savjetnici, Milić je rekao da su postojali 2011. godine, kada su zbog inflacije ukinuti, no da im je tada postotak na plaću bio puno veći, pa bi ovo bio korak unazad.
Naime na zahtjev sindikata osnovnih i srednjih škola HNŽ-a koji nastavu izvode na hrvatskom i bosanskom planu i programu, danas je sazvan sastanak u zgradi Vlade.
Sastanku su uz sindikalne čelnike te županijskog ministra obrazovanja, nazočili i predsjednica Vlade Marija Buhač, kao i ministar financija Adil Šuta.
Sindikati su naknadno poslali u priopćenju za medije da im je ''predočena sramna ponuda Vlade – povećanje koeficijenata od 2,5% od 01.06.2024. i to ne za sve uposlenike''.
''Urađen je Pravilnik o napredovanju i predviđen dodatak za mentore u iznosu od 3% i 5% za savjetnike (prije ukidanja ovi dodaci su iznosili 5 i 8%) kao i Pedagoški standardi. Iako je većina kantona dobila dio pomoći po Uredbi Vlade F BiH u HNŽ-a nema novca ni za to. Ovo je još jedan šamar uposlenima u obrazovanju kojima se pokazuje koliko se oni i njihov rad cijene. Razočarani ponudom koju su dobili, sindikalni predstavnici su ove informacije proslijedili članstvu koje se, prema prvim reakcijama, već izjašnjava za generalni štrajk'', dodano je u priopćenju.
Iz Vlade HNŽ-a za sada nema komentara o ovom sastanku.
Podsjetimo, sindikati su krajem prosinca organizirali prosvjednu šetnju i jednosatni štrajk upozorenja na ulicama Mostara. Sindikati su tada izrazili nezadovoljstvo novom Vladom, kojoj ne vjeruju da nema dovoljno novaca u proračunu, te su pozivali Vladu na dijalog.
Koordinacija je u siječnju putem priopćenja za medije ponavljala nezadovoljstvo statusom, te smatraju da nazaduju s novom Vladom. Navode kako su pokušavali novim članovima Vlade HNŽ ukazati na neophodnost povećanja osnovice, a samim time i primanja proračunskih korisnika.
U veljači je održana i prosvjedna šetnja kada je više od 1.000 prosvjetnih radnika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Razlozi štrajka tada su bili: povećanje plaća od 15%, pokretanje procesa napredovanja u struci, potpisivanje Sporazuma o zbrinjavanju radnika,
izrada Pedagoških standarda, sistematski pregledi, raspisivanje konkursa na neodređeno i pomoć po Uredbi Vlade F BiH.
Nakon brojnih priopćenja o nesuradnji, oglasila se i Vlada, navodeći kako ''zbog upornoga odbijanja druge strane da prihvati činjenice i stvarnu argumentaciju, željeni dijalog nažalost nije ostvaren''.
''Svjesna učinaka inflacije i kontinuiranoga rasta životnih troškova, Vlada razumije sindikalna nastojanja da, i izvan onoga što je sadržano u kolektivnim ugovorima, ishoduju dodatna povećanja prava i primanja svojemu članstvu. Vlada je, u više navrata, istaknula kako će, ukoliko stanje javnih prihoda to omogući, dodatno poboljšati materijalne statuse svih proračunskih korisnika. Međutim, svjesna odgovornosti, ne će davati neodrživa obećanja za ono za što nema financijsku podlogu'', navedeno je u odgovoru Vlade HNŽ.
