Savjet stručnjaka iz Mostara: Tjerajte djecu da čitaju naglas!

Čitanje naglas ima višestruke koristi za razvoj djece, a stručnjaci ističu da ono igra jednu od ključnih uloga  u oblikovanju ljubavi prema knjigama, razvoju govora, emocionalnih i socijalnih vještina te pismenosti.

O važnosti čitanja naglas, a povodom svjetskog dana čitanja naglas razgovarali smo s Harisom Šunjom, magistrom psihologije i asistentom na Nastavničkom fakultetu Univerziteta ''Džemal Bijedić'' u Mostaru, te Ellom Ljubić, profesoricom psihologije i sociologije.

Čitanje naglas treba imati dugoročni cilj

Prema riječima Harisa Šunje čitanje naglas pomaže djeci da razviju interes za knjige i određene vrste literature.

''Djeca koja su često učestvovala u aktivnostima čitanja naglas obično razviju i zadrže interes za knjige, a kasnije i samostalno nastavljaju istraživati literaturu koja ih zanima'' objašnjava Šunje.

On također navodi kako čitanje naglas treba imati dugoročni cilj, a to je razvoj vještina i interesovanje kod djece koja će ih kasnije pratit kroz život.

S tim u vezi, Šunje naglašava različite vrste literature za čitanje naglas: Knjige sa rimama mogu pozitivno uticati na razvoj govora, dok bajke potiču maštu i kreativno razmišljanje. Knjige informativnog karaktera, poput enciklopedija, također izuzetno korisne jer pomažu djeci da povežu informacije iz knjiga sa realnim svijetom.

Među preporučenim naslovima za čitanje naglas su:  ''Priče iz vesele šume'' Nade Iveljić, ''Zagonetne priče'' Sanje Pilić, ''Božićna bajka'' Željke Horvat-Vukelja, ''Tajni život kućnih ljubimaca'' Ane Đokić te ''Gdje je Wally?'' Martina Hanforda, koja može značajno doprinijeti razvoju pažnje i vizuelne percepcije kod djece. Za najmlađe, preporučuju se slikovnice i interaktivne knjige koje potiču taktilni razvoj i finu motoriku.

Manja hiperaktivnost i veća socijalizacija

Šunje ističe da su istraživanja pokazala kako su programi bazirani na čitanju naglas povezani s manjom hiperaktivnošću i boljim socijalnim kompetencijama kod djece. ''Dijete uči da usmjeri pažnju, postavlja pitanja i komunicira, a kada to rade roditelji jačaju i međusobni odnos, što je ključno za razvoj emocionalne regulacije'', naglašava.

Ella Ljubić, nadovezivajući se na kolegu Šunju naglašava da čitanje naglas ima važnu ulogu u razvoju emocionalnih i socijalnih vještina.

Ljubić kaže da način interpretacije knjige kod djece kojima se knjiga čita ima značajnu ulogu: ''Kada čitatelj koristi dramatizaciju, promjenu tona glasa, izražajnu mimiku i geste, on ne samo da angažira dijete već i gradi emocionalnu povezanost s pričom''. Prema njenim riječima izražajno čitanje pomaže djeci da spontano usvajaju obrasce govora i izražavanja što kasnije može doprinijeti njihovoj samouvjerenosti u komunikaciji.

Čitanje naglas doprinosi emocionalnom razvoju djeteta

Ljubić dalje objašnjava da priče služe kao alat za prenošenje moralnih vrijednosti i društvenih normi. ''Dramatizacija scena u pričama omogućuje djeci da se identificiraju sa likovima, razvijajući empatiju i razumijevanje emocija drugih ljudi''. Također ističe da zajedničko čitanje i rasprava o pročitanom pomažu djeci da razumiju različite oblike socijalnih interakcija, poput suradnje, sukoba i rješavanja problema.

Pročitajte još

Knjige kao terapija: Kako čitanje može smanjiti anksioznost

Osim što doprinosi emocionalnom i socijalnom razvoju, čitanje naglas je važan faktor u razvoju pismenosti kod djece. Djeca slušanjem čitanja usvajaju ritmičnost i melodiju jezika, što im kasnije pomaže u pisanju i razumijevanju tekstova. ''Jedan od važnih aspekata je mehaničko i ritmičko ponavljanje riječi i fraza, što djeci pomaže u usvajanju pravilne strukture jezika'', zaključila je Ella Ljubić.

Nastavnik u osnovnoj školi, Adnan Šaldo objašnjava da čitanje naglas omogućava izražavanje emocija kroz intonaciju, boju glasa, brzinu čitanja, pauze i naglašavanje.

''Jedino čitanjem na glas možemo ispoljiti emocije'' kaže Šaldo i dodaje  da je preslušavanje audio snimaka lektira odličan način za učenje i razvijanje pismenosti. ''Osim što učimo djecu  kako unijeti emocije u čitanje čitanjem na glas unaprjeđujeno vlastite govorne sposobnosti''.

Benefiti za djecu s poteškoćama u govoru

Posebno značajnu ulogu čitanje na glas ima za djecu sa govornim poteškoćama, koja su upućena logopedu. Adnan Šaldo naglašava da ova praksa omogućava djeci da reflektiraju vlastite mogućnosti i poboljšaju govorne vještine. „Djeca sa govornim smetnjama na taj način mogu da realizuju refleksiju svojih mogućnosti“ kaže Šaldo i  dodaje da djeca generalno vole čitati naglas, dok ona koja imaju poteškoće u čitanju često pokazuju otpor prema ovoj aktivnosti.

Šaldo smatra da su najbolja djela za čitanje naglas ona koja sadrže bogate opise, kako eksterijera, tako i unutrašnjosti ličnosti, poput lirsko-epskih djela i poezije. Među klasičnim lektirama, posebno izdvaja Derviš i smrt, Hadži Murat i Škrtac.

Ena Pudar majka troje djece sa kojom smo razgovarali kazala nam je da čitanjem naglas svojoj djeci stvara ljubav prema knjizi tako što ih uči da im knjiga bude svakodnevnica: ''Ako vas dijete viđa češće s knjigom nego sa telefonom, vi ste svoju misiju ispunili''  smatra  ona.

''Moja djevojčica je, uz čitanje pred spavanje počela bolje da priča i izgovara riječi'',govori Pudar  te kaže da je njeno mišljenje kako se djeca prirodno zainteresiraju za nepoznate riječi i pokušavaju ih razumjeti.

Haris Šunje ipak naglašava podatke istraživanja koji govore da kognitivna stimulacija kroz slušanje priča pomaže djeci da razviju sposobnost zamišljanja i razumijevanja složenih koncepata, a to je ključno za uspjeh u školi.

Način na koji čitamo otkriva mnogo o nama, o našem nivou znanja i sposobnosti snalaženja u različitim situacijama. Stručnjaci preporučuju roditeljima, odgajateljima i učiteljima da ovu praksu uključe u svakodnevnu rutinu jer dugoročne koristi koje donosi nadilaze same stranice knjiga.