Nevidljivi u obrazovanju: Tek dva Roma u HNŽ-u idu u srednju školu

Samo dvije osobe romske nacionalnosti ove školske godine pohađalo je srednju školu na području Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ).

Kako je za Bljesak.info potvrđeno iz županijskog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa, ''u osnovnoškolsko obrazovanje uključeno je 120 romske djece u dvanaest osnovnih škola''.

Pročitajte još

HNŽ: U 9 godina zaposleno 9 Roma

U predškolskom obrazovanju, koje zakonom nije obvezno u HNŽ-u, uključeno je četvero romske djece, a iz Ministarstva nisu odgovorili koliko osoba romske nacionalnosti pohađa fakultete.

Iako je jedno od osnovnih ljudskih prava i pravo na vlastiti jezik, Romima u HNŽ-u je uskraćeni to pravo jer se u niti jednoj školi u županiji ne izučava romski jezik.

''U HNŽ-u na snazi je Pravilnik o odgoju i obrazovanju djece pripadnika nacionalnih manjina, a izučavanje romskog jezika nije integrirano u važeći Nastavni plan i program'', naveli su iz Ministarstva.

Zakonom o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina, stoji u Izvještaju 'Obruč anticiganizma' koji je dao uvid u položaj Roma tijekom prošle godine, propisano je da su u određenim okolnostima obrazovne vlasti u BiH dužne ''osigurati da se nastava izvodi na jeziku manjine'', ako pripadnici te manjine čine najmanje jednu trećinu svih učenika.

Pročitajte još

Romski jezik i kultura uskoro u školama u BiH

Također,  istim Zakonom je propisano kako su vlasti dužni ''osigurati da pripadnici nacionalne manjine mogu učiti svoj jezik, književnost, povijest i kulturu na jeziku manjine kojoj pripadaju, kao dodatnu nastavu, ako pripadnici te manjine čine jednu petinu svih učenika.

Jedinstveno inkluzivno obrazovanje na razini države, prema stavu nevladine organizacije Civil Rights Defenders, još je daleko. Navode kako u oblasti obrazovanja u BiH postoji nekoliko velikih prepreka zbog decentralizirane političke i administrativne strukture, u koju je uključeno čak 14 ministarstava s različitih razina vlasti.

''Općenito govoreći, obrazovni sustav je staromodan, a metodologije koje se koriste nisu u skladu s potrebama modernog društva. Mnogi još uvijek ne razumiju prednosti modernog pristupa obrazovanju kakvo je, na primjer, inkluzivno obrazovanje'', navedeno je.

Pročitajte još

Za poboljšanje položaja Roma BiH daje 2,35 milijuna KM

Tračak nade bh. Romima pružit će 'Okvirni akcijski plan o obrazovnim potrebama Roma/Romkinja u Bosni i Hercegovini (2018. – 2022.)' koji bi trebao poboljšati položaj i obrazovanje ove nacionalne manjine, a kojega je Vijeće ministara usvojilo u rujnu 2018. godine.

''Promocija romskog jezika, kulture i povijesti ostvaruje se u skladu s preporukama iz Akcijskog plana za obrazovne potrebe Roma. To su aktivnosti obogaćenog kurikuluma, obilježavanje međunarodnih dana značajnih za kulturu Roma, te podrška u realizaciji projekta u toj oblasti'', rečeno je za Bljesak.info iz županijskog ministarstva, te dodaju kako vjeruju da će 'Lokalni plan akcije za poboljšanje položaja Roma u HNŽ-u', između ostalog, unaprijediti i oblast obrazovanja.

Prema njihovim informacijama, razlog umanjenog broja Roma koji su uključeni u obrazovni proces u HNŽ-u je jer ''jedan broj obitelji Roma se odselio izvan Bosne i Hercegovine''.

Pročitajte još

Svjetski dan Roma: Apel za novu politiku zaštite prava

''Vjerujemo da je to osnovni razlog umanjenja broja djece uključene u obrazovni proces'', naveli su.

Ova najbrojnija nacionalna manjina u BiH u HNŽ-u od strane ministarstva nema posebne povlastice. Besplatne udžbenike u toj županiji mogu dobiti samo ako idu u peti razred, dok prijevoz učenika nije pod njihovom ingerencijom.

''Besplatne udžbenike ove školske godine Ministarstvo je, uz pomoć Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, realiziralo za učenike petog razreda i sva djeca koja pohađaju peti razred su korisnici te usluge. Prijevoz učenika je u nadležnosti osnivača i sva djeca koja zadovoljavaju kriterije udaljenosti od mjesta stanovanja do škole imaju osiguran prijevoz'', rekli za Bljesak.info iz nadležnog ministarstva.

Dodaju kako podrška u stipendiranju nacionalnih manjina ''nije predviđena Proračunom HNŽ-a''. 

Upravo od stupnja obrazovanja, ovisi i vidljivost na tržištu rada. Tako je, unatoč subvencijama Federacije BiH, u devet godina u HNŽ-u zaposleno tek devet osoba romske nacionalnosti.