Pritisak vlasnika medija na novinare: Stvarnost ili alibi?

''Ako novinari nisu slobodni u svom radu u odnosu na vlasnike medija, onda ne možemo reći da se bave novinarstvom. Jer, ako vi pišete kako to odgovara vašem vlasniku a ne kako odgovara javnosti i novinarskoj etici, onda je to propaganda, ne novinarstvo'', kaže Aleksandar Trifunović, urednik i vlasnik banjalučkog portala Buka.  

U prošlogodišnjem izvještaju, kojeg je udruženje BH novinari objavilo povodom Međunarodnog dana slobode medija, navedeno je kako je smanjen broj onih koji misle da najveći utjecaj na medije imaju političari, a raste percepcija građana o utjecaju vlasnika medija i urednika".

Pročitajte još

Odgovorni novinari u neodgovornim medijima poklopljeni su pritiscima i utjecajima

Istraživanje je pokazalo da 52,6 posto građana Federacije smatra da je opća politička klima u zemlji osnovna prepreka slobodnom radu medija, dok 70,5 posto ispitanika u Republici Srpskoj smatra da je to politička ovisnost. Njih 16 posto smatra da su vlasnici medija i urednici glavni kršitelji novinarskih prava i medijskih sloboda.

No, Jurica Gudelj, novinar portala Dnevnik.ba smatra kako se svaki pojedinac u modernom društvu mora izboriti za vlastitu slobodu, pa tako i novinari.

''Kroz nekih 15-ak godina bavljenja novinarstvom nikad nisam bio suočen s tim da mi vlasnik medija za koji radim diktira što i kako trebam pisati. Mislim da je u tom pogledu prilično dobra situacija - vlasnici medija se ne bave pojedinačnim tekstovima, i svaki novinar ima slobodu pisati o temama o kojima želi'', kaže Gudelj.

Emir Zulejhić, urednik portala Raskrinkavanje.ba, upozorava da je sprega vlasništva medija i političkog utjecaja sa uređivačkom politikom neraskidiva u BiH medijskoj realnosti.

''Situacija bi trebala biti potpuno drugačija, etički standardi medijskog izvještavanja su nešto što ne bi smjelo biti diskutabilno u radu medija, bez obzira tko su vlasnici i kakva je ideološka ili politička pozicija pojedinog medija. Izvještavanje mora biti točno, sveobuhvatno, bez sakrivanja informacija, bez manipulacija, svi stavovi i lična mišljenja moraju biti jasno naznačeni kao takvi, a ne servirani kao vijest.“

Trifunović naglašava kako u medijskoj djelatnosti na prvom mjestu mora biti ''uvijek i samo novinarska etika'' i navodi kako je Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva neophodnost: ''Pogotovo u BiH kada se granica između vlasnika medija, partija i marketinških agencija potpuno gubi'', kaže urednik i vlasnik „Buke“. 

Gudelj pak tvrdi kako je stvoren mit da vlasnici ''prisiljavaju novinare pisati i izvještavati ovako ili onako''.

''To je samo alibi koji pojedinci nedorasli novinarskom pozivu koriste kako bi opravdali vlastitu nekompetentnost. Problem medijskih sloboda nisu ni vlasnici medija, ni političari niti ostale interesne grupe. Glavni problem je u samim novinarima koji su često nedorasli zadacima i problemima s kojima se pokušavaju uhvatiti u koštac. Dobar novinar će uvijek pronaći način da ispriča priču za koju smatra da je od javnog značaja. Slab novinar će uvijek naći alibi zašto to nije učinio'', navodi Gudelj.

Prema Indeksu klijentelizma u medijima, koji se mjeri na temelju empirijskih podataka političkih utjecaja na medije, te postojećih zakonskih okvira, u 2017. godini BiH je pozicionirana na začelju liste zemalja Jugoistočne Europe s indeksom 0,67. U ovom je izvještaju, kao prvi prioritet koji moraju rješavati sve buduće politike uređenja medijskog prostora, istaknuta potpuna transparentnost vlasništva nad medijima. Zaključeno je kako je ''potpuna transparentnost vlasništva nad medijima prvi prioritet koji moraju rješavati sve buduće politike koje uređuju medijski prostor'' te da sveobuhvatni registri vlasništva nad medijima, financijskih i materijalnih potpora dodijeljenih medijima, subvencija, te deklariranih interesa onih koji su uključeni u odlučivanje o medijskim pitanjima moraju biti dostupni u realnom vremenu svim zainteresiranim građanima''.

S tematske sjednice ''Sloboda izražavanja i sloboda medija'' održane 9. ožujka u Parlamentarnoj skupštini BiH, preporučeno je Vijeću ministara BiH i Ministarstvu komunikacija i prometa da, u što kraćem roku, izrade Zakon o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima u skladu s direktivama Europske unije i najboljim praksama na tržištu BiH, s obveznim odredbama o transparentnosti vlasništva nad medijima i upute ga Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje.

Trifunović kaže kako bi idealna opcija bila da se poklope interesi vlasnika medija i interesi novinara, da svi rade ''u svrhu što boljeg informiranja javnosti, časno, pošteno i etički'': ''Onda nama nikakvog tereta. Ako se interesi vlasnika i novinara razilaze onda je to teret koji potpuno blokira rad redakcija i ne služi novinarstvu na čast'', zaključio je.