Prije 660 godina osnovano je Bečko sveučilište
Na današnji dan prije 660 godina, 12. ožujka 1365. osnovano je Bečko sveučilište, najstarije na današnjem njemačkom govornom području.
To je sveučilište utemeljio austrijski vojvoda Rudolf IV. iz dinastije Habsburg, zanimljiv po tome što je bio prvi habsburški vladar Austrije koji je u njoj doista i rođen (izvorno su Habsburgovci potjecali s područja današnje Švicarske). Upravo je Rudolf IV. bio prvi austrijski vladar koji je počeo koristiti titulu nadvojvode (lat. archidux), do tada nepoznatu u svijetu.
Sveučilište u Beču ima i nadimak Alma Mater Rudolphina, upravo zbog toga što ga je osnovao vojvoda Rudolf IV. Habsburški.
Već je u srednjem vijeku Bečko sveučilište toliko naraslo da je postalo najvećim sveučilištem na području Svetog Rimskog Carstva. Sredinom 15. stoljeća je imalo više od 6.000 studenata.
Od poznatih osoba, koje su tijekom povijesti bile povezane s Bečkim sveučilištem, spomenimo papu Pija II., Karla Landsteinera, Erwina Schrödingera, Konrada Lorenza, Friedricha Augusta von Hayeka, Theodora Billrotha, Ludwiga Boltzmanna, Sigmunda Freuda, Kurta Gödela i Lisu Meitner.
Današnja je glavna zgrada Sveučilišta sagrađena između 1871. i 1884. prema projektu austrijskog arhitekta Heinricha von Ferstela. Od 1365. do 1975. to je sveučilište bilo jedina visokoškolska ustanova u Beču: danas broji 90 000 studenata i najveće je sveučilište u glavnom gradu Austrije (od ukupno devet javnih sveučilišta). Studij je besplatan za građane EU/EEA/CH.
Na njemu trenutno studiraju mladi ljudi iz više od 130 država. Najveće grupe poslije Nijemaca čine studenti iz Italije i Turske. U istom broju kao i turski studenti zastupljeni su i oni iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Nudi se 179 različitih studijskih smjerova.
