Poruka iz Mostara; BiH se ne može razvijati razdorima

Hrvatska akademija za znanost i umjetnost (HAZU) BiH u petak je priredila znanstveno-stručni skup "Odgoj i obrazovanje, kultura i znanost – most među ljudima i narodima" na kojemu su se okupili predstavnici sve četiri akademije u zemlji.

''Vidjeli smo da je HAZU BiH izuzetno aktivan, percipira i zapaža najvažnije probleme i organizira razne debate i rasprave o tome. Prošli put smo razgovarali o migracijama ruralnih područja. Mislim da je to najveći problem u BiH i pripremajući se za današnji skup ja sam se upravo osvrnuo na taj dio, ali s aspekta visokog obrazovanja'', rekao je akademik Novo Pržulj, član Akademije nauke i umjetnosti Republike Srpske (ANU RS).

Pročitajte još

HAZU BiH obilježio 150. godišnjicu osnutka prve hrvatske tiskare u Hercegovini

On je govorio i o Bolonjskom procesu za koji smatra da je kreiran samo za razvijene zemlje.

''Mi očito ne spadamo u te zemlje i očito se ne uklapamo u te kriterije. Mi smo to prihvatili. Došlo je do kretanja i nastavnika i studenata, no na našu veliku žalost mnogi naši koji odu i ne vraćaju se'', smatra Pržulj.

Istaknuo je kako današnji skup "ima za zadaću da vidi kako uspostaviti veze između i naroda i ljudi i država, ali da to ne bude na našu štetu i da oni koji odu skupe znanje i vrate se, jer faktički samo je jedna domovina".

Predsjednik Bošnjačke akademije nauke i umjetnosti (BANU) Mehmed Akšamija pohvalio je sustav organizacije kojim HAZU BiH održava ovakve skupove.

''Nama je izuzetno drago da sudjelujemo, ovo je već treći put na jednom ovakvom skupu te da nastavimo da to budu tradicionalni odnosi preko kojih iznosimo određena mišljenja na određene probleme. Igrom okolnosti u okviru ove teme ja ću iznijeti jedan referat vezano za odnos između kulture i etnosa'', kazao je Akšamija.

Na skupu su govorili mnogi istaknuti članovi akademske zajednice, među kojima i akademik Šimun Musa.

''Govorit će o jeziku i jezičnoj politici s težištem na BiH. Dakle, govorit ću o tome što je jezična politika, što znači jezik u ovim okolnostima, što on znači u sinkronijskom i dijakronijskom nizu, što znači i za nas ovdje itd.'', kazao je Musa.

Naglasio je da kada je riječ o jeziku i jezičnoj politici, valja kazati da se jezična politika oslanja na četiri elementa – historičnost, vitalnost, samostalnost i planiranje te je pojasnio značenje i vezu tih elemenata.

Predsjednik HAZU-a BiH Mladen Bevanda već je ranije izjavio kako je ovo važan skup te da Akademija želi pokazati kako pridonosi integraciji BiH kao što su znanost, obrazovanje i kultura koja, smatra, treba da budu most među narodima.

''Tema današnjeg skupa vrlo je aktualna i akutna, sve nas tangira i zanima, a ovdje danas sudjeluju akademici iz četiri bh. akademije. Mi hoćemo poslati poruku da se okrenemo jedni prema drugima, a ne jedni protiv drugih i drugoga'', naglasio je Bevanda.

Poručio je kako akademici cijene da se BiH ne može razvijati niti napredovati proizvodnjom raspirivanja netrpeljivosti, stvaranjem razdora, pravljenjem konflikata, svakodnevnim optuživanjem i zagađivanjem.

''S tim treba prestati, a treba nastaviti s dogovorima i razgovorima. Trebamo se dogovarati i sporazumijevati i to je jedini način da BiH ide naprijed'', zaključio je predsjednik HAZU-a BiH.