Kako ublažiti izazove s kojima se nastavno osoblje susreće u pandemijskim okolnostima

Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru održan je okrugli stol na temu ''Izazovi za nastavnike tijekom pandemije Covid 19.'', a bilo je omogućeno i njegovo praćenje online.

Cilj okruglog stola bila su stručna promišljanja o posljedicama pandemije COVID-19 na svakodnevno funkcioniranje, izazove nastave na daljinu i nove metode poučavanja kao i izvorima stresa za nastavnike, nastavi na daljinu i psihičkom zdravlju nastavnika, načinima samopomoći tijekom pandemije i usvajanju novih tehnika lakšeg nošenja s novonastalim uvjetima.

Prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta SUM-a doc. dr. sc. Marko Odak je moderiraro okruglim stolom i kazao kako je znanstvena zajednica usmjerena na traženje rješenja za krizu izazvanu pandemijom. 

''Stručnjaci u društvenim i humanističkim znanostima istražuju pojave i društvene posljedice koje je svijet doživio. Na okruglom stolu predstavljena su svjetska, ali i istraživanja koja su rađena u našem okruženju. Okruglim stolom htjeli smo osvijestiti izazove s kojima se nastavno osoblje susreće u pandemijskim okolnostima te ponuditi odgovore koji mogu biti od pomoći nastavnicima u daljnjem radu, ali i akademskoj zajednici pri planiranju i osmišljavanju visokoobrazovnih politika“, objasnio je prodekan Odak. 

Pročelnica Studija psihologije Filozofskoga fakulteta SUM-a prof. dr. sc. Kristina Sesar je istaknula kako je pandemija COVID-19 bolesti imala značajan utjecaj na različita područja svakodnevnog funkcioniranja nastavnika kao i na nastavni proces. 

''Rezultati provedenih istraživanja konzistentno pokazuju da su nastavnici bili izloženi brojnim izazovima na početku pandemije, ali i danas koji su se očitovali kroz prilagodbu na nove metode poučavanja, suočavali su se sa nedostatkom pedagoškog i didaktičkog znanja u kreiranju novih oblika nastave, ali i prilagodbom na rad od kuće. Osim toga, istovremeno su se brinuli za osobno zdravlje, zdravlje članova svoje obitelji i prijatelja. Sve je to moglo doprinijeti osjećaju napetosti, iscrpljenosti i nižoj razini zadovoljstva poslom te narušenoj kvaliteti života“, kazala je pročelnica Sesar.

Na razini Sveučilišta u Mostaru provedene su brojne edukacije i treninzi kako bi se nastavnicima olakšala prilagodba na novi način rada. 

''Trebamo biti svjesni da svatko od nas može ublažiti razinu stresa kojoj smo izloženi na način da vodimo računa o svojem mentalnom zdravlju na način da se bavimo sportom, izbjegavamo vijesti, prakticiramo tehnike opuštanja i slično“, rekla je Sesar.

Studentice Matea Dujmušić, Jelena Pehar i Ana Skoko predstavile su svoje istraživanje o utjecaju pandemije COVID-19 na percepciju kvalitete života i na razinu depresivnosti, anksioznosti i stresa kod nastavnika na visokoškolskim ustanovama i nastavnog osoblja u školi tijekom akademske 2020.21.

Sudionici  istraživanja koji su negativnije procijenili kvalitetu svog života za vrijeme pandemije, izvijestili su o većoj razini depresivnosti, anksioznosti i stresa.

Nadalje, simptomi depresivnosti, anksioznosti i stresa bili su prisutni kod nastavnog osoblja u svim razinama obrazovnog sustava. Ovo istraživanje ima implikacijske vrijednosti u tome što se naglašava mentalno zdravlje nastavnog osoblja, koje ponekad nažalost može biti itekako zanemareno.

Asistentica na Studiju psihologije Filozofskog fakulteta SUM-a Vida Vasilj je objasnila kako kada smo izloženi stresnim uvjetima, strategije suočavanja sa stresom koje koristimo, igraju važnu ulogu u oblikovanju ishoda psihičkog zdravlja. 

''Korištenje aktivnih strategija, kao što su aktivno suočavanje, traženje emocionalne i instrumentalne podrške, humor, sagledavanje situacije u pozitivnijem svjetlu, povezane su boljim psihičkim zdravljem, dok su strategije kao što su odustajanje, samookrivljavanje, poricanje, korištenje psihoaktivnih sredstava, povezane s višim razinama anksioznosti, straha, ljutnje, tuge i usamljenosti“, objasnila je Vasilj i dodala kako poznavanje i korištenje malih, ali učinkom velikih, tehnika samopomoći, mogu imati veliki značaj za psihološku dobrobit. 

''Neke od tehnika za samopomoć, ne samo tijekom pandemije, nego i svakodnevno su: abdominalno disanje, kartice suočavanja, odnosno korištenje ohrabrujućeg samogovora, biblioterapija, uzimanje vremena za kvalitetan predah i odmor te tjelesna aktivnost. Važno je održavati socijalnu povezanost te razvijati vještine kao što su postavljanje granica, prilagođavanje očekivanja i razvijanje suosjećanja prema samome sebi“, poručila je Vasilj.