Sindikat srednjih škola: Zašto je problem samo u HNŽ-u?

Samo zdravstveni nastavnici i učenici će moći nadoknaditi izgubljeno, navedeno je u priopćenju kantonalnog odbora Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture HNŽ-a.

''U vremenu kada se cijeli svijet bori snalazeći se u situaciji kada epidemija izazvana virusom korona odnosi sve više života i kada ne postoji idealno rješenje, čuju se kritike na model izvođenja nastave u školama HNŽ-a. Napominjemo, mjere koje se provode propisuju stručnjaci epidemiolozi koji valjda znaju šta treba raditi'', govore u priopćenju, gdje ističu da u svim županijama i u RS-u te mjere se provode i dosta su slične.

Nastavni sati su skraćeni (u nekim zemljama okruženja čak i na 20 minuta), brojnija odjeljenja se dijele na grupe pa jedna grupa pohađa nastavu u školi, a druga na daljinu i smjenjuju se, pa sve do modela u Kantonu Sarajevo gdje su stariji osnovci i srednjoškolci u potpunosti upućeni na nastavu na daljinu i u školu ne idu od marta ove godine. U nekim zemljama škole se zatvaraju (npr. Austrija), u Hrvatskoj se sve više govori o potpunom prelasku na nastavu na daljinu, naveli su u priopćenju iz Sindikata, uspoređujući sa situacijom u našoj županiji.

''Samo u našem kantonu se traži normalizacija nastavnog procesa, što znači da se trebamo pretvarati da je sve normalno, a nije. Treba napomenuti da je HNŽ-a u samom vrhu po broju zaraženih u BiH, a da u BiH svaki dan umire od 30, 50 pa i 70 ljudi. I nigdje se ne čuje toliko kritika na račun modela izvođenja nastave, osim u našem kantonu. Je li to normalno? Da smo ova dva i po mjeseca radili bez skraćenja i bez svih mjera, sigurno bismo imali više oboljelih među učenicima i nastavnicima, a možda bi naš obrazovni sistem doživio i kolaps'', rečeno je u priopćenju, govoreći kako nitko nije pitao nastavno osoblje šta oni misle.

''Da li je točno da roditelji žele nastavu kakva je bila prije pojave virusa korona? Točno je da su podijeljeni, kao što je točno da je podijeljena cjelokupna javnost, od onih koji žele martovski scenarij zatvaranja, do onih koji ne vjeruju u postojanje virusa, nego pak tvrde da je sve ovo zavjera. Ali točno je i da se ne može svakom ugoditi. U ožujku, kada su neke županije obustavile nastavu, mnogi su bili kivni na Ministarstvo obrazovanja, nauke kulture i sporta što to isti dan nije učinjeno i u HNŽ'', navode u priopćenju govoreći da su danas, iako je situacija po broju umrlih i oboljelih neusporedivo složenija od one u ožujku, ponovo kivni na Ministarstvo, koje odluke o načinu izvođenja nastave donosi poštujući preporuke kriznih stožera.

Uposleni u srednjim školama smatraju da ovo nije ''novo normalno vrijeme'', kako se obično naziva, i kažu da se ne možemo ponašati kao da se oko nas ništa ne događa.

''Smatramo da je model po kojem se radi dobar, ne savršen (jer je teško u ovakvoj situaciji tražiti savršen model) i da u ovoj situaciji moramo prvenstveno brinuti o zdravlju i učenika i uposlenika. Onima koji misle da je ovo nenadoknadiva šteta u obrazovanju i da je u pitanju uskraćivanje prava na obrazovanje predlažemo da otvore oči i da vide ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo. Samo zdravi nastavnici i zdravi učenici će moći da nadoknade izgubljeno'', poručili su.

Podsjetimo, skoro svi nastavnici srednjih škola u koje rade po hrvatskom planu i programu Hercegovačko-neretvanskoj županiji žele sat od 30 minuta, većina ih želi da se svih sedam školskih sati provodi u učionici i nitko od njih ne želi stavljati sadržaj na platformu, poručio je Sindikat srednjih škola HNŽ-a u listopadu.

Pročitajte još

Nastavnici u srednjim školama ne žele normalan sat ali ni platformu

Naime, mjesec dana od početka nastave Sindikat srednjih škola HNŽ-a koji nastavu izvode po hrvatskom nastavnom planu i programu izvršio je anketu članstva kako bi saznali što članovi misle o novonastalim okolnostima i izvođenju nastave u vremenu pandemije, s čime su zadovoljni, s čime ne.

''Na prvo pitanje jeste li za vraćanje nastavnoga sata na 45 minuta članstvo se izjasnilo da su prvenstveno za pridržavanje i poštivanje epidemioloških mjera i za to da, dok god traje ovakvo stanje, sat traje 30 minuta. Ovo je odgovor 95 posto članova'', navodi Sindikat.

Na pitanje jeste li za to da se šesti i sedmi vrate u učionicu, dakle, svih sedam sati u učionici, potvrdno je odgovorilo 60 posto članova, dok je 40 posto da se šesti i sedmi sat održavaju online. Na treći upit o obvezi stavljanja sadržaja na platformu članstvo se 100 posto izjasnilo protiv.

''Platforma je potrebna samo u slučajevima samoizolacije, stav je članova Sindikata srednjih škola koji nastavu izvode po hrvatskom nastavnom planu i programu'', priopćio je sindikat tada, navodeći kako će stavove svojih članova prenijeti ministru i Vladi HNŽ-a.