Mostarska škola uskoro mijenja svoje ime

Osnovna škola za djecu s posebnim potrebama Mostar uskoro planira promijeniti svoj naziv, potvrdila je za Bljesak.info ravnateljica škole Maja Mustapić.

''Prateći stručne i znanstvene trendove kod nas i u svijetu, a koji za cilj imaju prava i skrb te obrazovanje osoba s teškoćama u razvoju, naziv Osnovna škola za djecu s posebnim potrebama Mostar svakako se u dogledno vrijeme planira promijeniti'', kazala nam je ravnateljica.

S novim imenom u novoj šk. godini

Ova mostarska škola već je, kaže ravnateljica Mustapić, započela s aktivnostima na tom polju. ''Škola već polako ulazi u proces izmjene naziva škole te s obzirom na to kako je potrebno poduzeti dosta zakonima propisanih koraka, očekujemo kako ćemo u novu školsku 2025./2026. godinu krenuti i s novim imenom'', rekla je za Bljesak.info Mustapić.

Pročitajte još

Maja Mustapić: Što ranije dođu u našu školu to je veća šansa za prelazak u redovan sustav

Prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, čija potpisnica je i Bosna i Hercegovina, država je preuzela na sebe obvezu da osigura odgovarajuće mjere ''u svrhu borbe protiv stereotipa, predrasuda i štetnih postupaka prema osobama s invaliditetom na svim područjima života''.

Naziv djeca 's posebnim potrebama' u imenu škole, ali i svakodnevnom govoru, dio stručne javnosti smatra stigmatizirajućim. Razlozi za to su brojni - poput izdvajanja i etiketiranja djece, jer termin može nenamjerno izdvojiti djecu s teškoćama kao 'drugačiju' od ostale djece, kao i da stavlja fokus na 'posebnost', odnosno naglašava ono što je drugačije ili 'posebno' kod djeteta, umjesto da se fokusira na njihove sposobnosti i potencijale.

Bez terminološke jasnosti nema inkluzije

Algraigray i Boyle (2017) ističu da etiketiranje djece s posebnim obrazovnim potrebama može dovesti do veće diskriminacije, isključivanja i stigmatizacije.

Docent na studiju Socijalnog rada Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru (SUM) i voditelj Ureda za studente s invaliditetom SUM-a, Marijan Tustonja smatra kako BiH na svim razinama vlasti mora implementirati stručne termine i nazive, skladno međunarodnom, ali i domaćem zakonodavstvu.

Pročitajte još

Dokumentarni film portala Bljesak: Stigme i ljudi iza njih

''Govoreći o obrazovnom okruženju i inkluziji kao modelu koji zagovara puno i ravnopravno sudjelovanja u obrazovnom procesu, bitno je naglasiti da bez pristupačnosti, terminološke jasnosti i pravilnosti nije moguće govoriti o inkluziji'', rekao je Tustonja za Bljesak.info.

Docent Tustonja, koji svoje djelovanje usmjerava u cilju poboljšanja položaja osoba s invaliditetom te osoba u ustanovama bez odgovarajuće roditeljske skrbi, tvrdi kako je u našem društvu i dalje u velikoj količini prisutan neprikladni govor prema osobama s nekim vidom invaliditeta.

''Nažalost, u našem okruženju, iako je država ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom prije 15 godina, još uvijek svjedočimo pogrdnim terminološkim oslovljavanjima djece s teškoćama i osoba s invaliditetom. Ključno je mijenjati svijest i percepciju društva na osobe s invaliditetom, kao i izmjenu zakona koji još uvijek u sebi koriste pežorativne nazive za ovu populaciju'', zaključuje za Bljesak.info Tustonja.