U HNŽ pada zanimanje za gimnazije, tehničke škole sve popularnije

Nastavlja se trend pada broja upisanih učenika u srednje škole u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ), pa je tako ove godine upisano oko 40 učenika manje u odnosu na prošlu godinu, istaknuo je u razgovoru za Fenu ravnatelj Zavoda za školstvo HNŽ-a Željko Ćorić.

''Ako analiziramo tabele za niže razrede, odnosno peti, šesti i sedmi, možemo vidjeti kako se taj broj zadržava i u narednim godinama neće biti nekog velikog odstupanja osim ako se ne dogodi neki egzodus ljudi s ovog područja'', kazao je Ćorić.

Po njegovim riječima, predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg obećao je kako će županijska Vlada učiniti sve kako ne bi bilo tehnološkog viška u školama.

''Na sastanku s predsjednikom Hercegom zamolio sam da se politika potrudi kako bi se zadržao isti broj odjeljenja i sačuvala radna mjesta u školama. Znamo da je situacija u gospodarstvu i inače teška, a pogotovo nakon pandemije koronavirusa, novca nema, ali na moju veliku radost dobili smo obećanje od predsjednika Hercega kako će se po tom pitanju učiniti sve što se može, a to je jako bitno'', kazao je Ćorić.

Pojasnio je kako je po pedagoškim standardima propisano da u jednom razredu mora biti minimalno 18 učenika inače razred ne može biti oformljen, dok po standardima u Europi razred može činiti već od 13 do 15 učenika, prenosi Večernji list.

''U tom slučaju u jednom školskom satu od 45 minuta nastavnik može svakom učeniku posvetiti bar dvije i pol do tri minute, što svakako poboljšava kvalitet nastave i po tom vidimo da manji broj učenika po odjeljenju ima i svojih prednosti. Moramo ići sa spuštanjem ovih pedagoških standarda da nam razredi budu otprilike od 15 do 17 učenika i mislim da je to ozračje u kojem se može kvalitetno raditi'', naveo je ravnatelj Ćorić.

Dodaje kako se po ovogodišnjem upisu u srednje škole može vidjeti kako se sve manje završenih osnovnoškolaca opredjeljuje za gimnazije.

''Na naše opće iznenađenje nije bio baš velik pritisak na gimnazije, vjerojatno je malo opao i interes za studiranjem. Imamo jako velik broj mladih ljudi koji su završili fakultete i nalaze se na Zavodu za zapošljavanje i vjerojatno je to jedan povratni signal da ove nove generacije ne želje studirati još pet, šest godina pa biti na Zavodu za zapošljavanje narednih deset, nego traže svoj poziv u nekim zanimanjima u kojima će puno lakše doći do posla'', navodi Ćorić.

Trenutačno na tržištu rada, ističe, postoji jako velik deficit pojedinih zanimanja.

''Praktično nemamo školovanog keramičara, vodoinstalatera ili slično, pa tako ako imate na primjer neki problem s vodom, nećete lako naći majstora koji će vam žurno doći nego ga morate čekati danima i to su uglavnom ljudi koji su obrazovali sami sebe kroz praksu'', kazao je Ćorić.