Mladi odlaze iz zemlje; opada i broj studenata na bh. sveučilištima

U Bosni i Hercegovini svake godine je sve manje studenata. Osnovni razlog je odlazak mladih iz zemlje, ali i smanjen interes za studiranjem. Kako u ovakvim uvjetima sveučilišta kreiraju upisnu politiku i u kojem smjeru ide razvoj visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini?

Broj upisanih studenata na visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini u posljednjih pet godina je smanjen za oko 20 tisuća, odnosno 20 posto. Broj svršenih srednjoškolaca je i u većem padu. Jedan je to od faktora koji utiče na kreiranje upisnih politika na visokoškolskim ustanovama, javlja BHRT.

"Naša upisna politika uvijek odražava naše aspiracije i naše mogućnosti, koliko studenata mi možemo upisati s obzirom na svoje kapacitete, kako infrastrukturne, tako i kadrovske", kaže prorektorica za nastavu i studentska pitanja UNSA Dženana Husremović.

Na Univerzitetu u Sarajevu je u ovoj školskoj godini na prvi ciklus studija upisano gotovo četiri tisuće studenata, dok Univerzitet u Banja Luci u narednoj godini planira upis dvije i pol tisuće studenata, sve u skladu sa analizom upisa iz prethodnih godina.

''O tome se jako vodilo računa tako da, recimo, prošle godine smo uspjeli od upisnih kvota koje su planirane ostvariti 85 posto, što mislim da je jako zadovoljavajuće s obzirom da je, u nekom ranijem periodu, taj postotak bio oko 60 posto“, navodi rektor Univerziteta u Banja Luci Radoslav Gajanin.

Manji broj studenata trebao bi utjecati na bolju kvalitet nastave. No, to na brojnim visokoškolskim ustanovama proteklih desetak godina nije bio slučaj, smatra sociologinja Smiljana Vovna. Razlog tome vidi u nepostojanju adekvatne strategije razvoja obrazovanja.

"Mi imamo u suštini jako puno diploma i jako puno titula, a da imamo jako malo obrazovanu naciju. To je posljedica svega onoga što politike rade u sva tri ova segmenta, odnosno nivoa obrazovanja, a to je - hajde da se borimo za učenika, da bi sačuvali naše norme“, mišljenja je Vovna.

Ovakva situacija hitno se mora mijenjati, smatraju u nadležnoj državnoj agenciji. Situacija sa padom broja studenata mora preorijentirati univerzitete na bavljenje znanstveno-istraživačkim radom, projektima i svim drugim segmentima koji mogu doprinijeti razvoju, a bili su zapostavljeni posljednjih godina.

''Upravo sad ulazimo u prostor borbe pojedinih visokoškolskih ustanova i svih, zapravo, za dizanje kvaliteta u obrazovanju, jer jednostavno jedna situacija u kojoj je u zadnja dva desetljeća bilo važno steći diplomu, mislim da ćemo ući u fazu da je važno steći znanje“, smatra prof. dr. Enes Hasić, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguravanja kvaliteta BiH.

U Bosni i Hercegovini trenutno djeluje 47 visokoškolskih ustanova što nije u skladu sa realnim brojem potencijalnih studenata. Vjerojatno je da će doći do gašenja nekih od sveučilišta, s ciljem usklađivanja potreba i podizanja nivoa kvaliteta.