Kako djeca u HNŽ-u uče | Evo kakav je prosjek i gdje su problemi

Prosjek učenika u osnovnim i srednjim školama u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je četvorka, a zabilježen je i veliki broj izostanaka. Nastavnici smatraju da je potrebna temeljita obrazovna reforma te da je učenicima znanje kratkotrajno zbog obilnog gradiva i manjka vremena za ponavljanje.

Naime, po podacima Zavoda za školstvo Mostar, u prošloj 2022./2023. godini u ukupno 27 osnovnih škola koje nastavni plan i program realiziraju na hrvatskom jeziku, od čega su dvije glazbene škole, prosječna ocjena bila je 4,4.

Ukupno je u tih 27 škola čak 52,8 posto odličnih učenika, a samo je jedan učenik ponavljao godinu.

Ista je situacija i u školama koje nastavu izvode po bosanskom planu i programu.

Pročitajte još

Hitno potrebne promjene u obrazovanju! Učenje za ocjenu ne daje znanje

Po podacima Pedagoškog zavoda Mostar u prošloj 2022./2023. godini prosjek ocjena za nastavu u školama po bosanskom planu i programu je 4,24 od trećeg do devetog razreda, dok je odličnih bilo 48,09 posto.

U petnaest srednjih škola koje NPP realiziraju na hrvatskom jeziku prosječna ocjena je bila 3,88. S odličnim uspjehom je prošlo 32,64 posto učenika, a pet je ponavljalo godinu.

Super odlikaša u srednjim školama koje nastavu izvode po bosanskom planu i programu u prethodnoj školskoj godini bilo je 1.144, od njih ukupno 3.058, što prati prosjek ocjena od 4,07.

Iako kod naših učenika prevladavaju četvorke i petice, rezultati PISA istraživanja iz 2019. godine pokazali su da su 15-godišnjaci iz naše zemlje imali lošije rezultate u odnosu na većinu svojih vršnjaka iz regije i ostatka svijeta.

62. mjesto

Podsjetimo, od 79 zemalja svijeta, u kojima je provedeno testiranje, Bosna i Hercegovina je bila na 62. mjestu, a lošije od nje su bile samo Sjeverna Makedonija i Kosovo.

Profesor Josip Milić kaže kako situacija nije loša kada su u pitanju ocjene, a isto tako ni posebno dobra te da milijun i jedan faktor utječe na te rezultate.

Napominje i da u BiH nema državne mature, ali da puno učenika koji idu na hrvatsku državnu maturu i na prijemne ispite u zemlje regije, postižu izvrsne rezultate i bez problema se upisuju na tamošnje fakultete.

Po njegovom mišljenju, obrazovna slika u BiH nije dobra i zato što se diplome fakulteta i srednjih škola, nažalost, mogu kupiti.

Nastavnik Goran Miličević ističe da određeni faktori dovode do povećanja srednje ocjene u osnovnim školama te da je, po njemu, najvažnije ocjenjivanje vještina učenika.

''Bez obzira na veliki broj vrlo dobrih i odličnih učenika, srednje škole pri upisu pored općeg uspjeha učenika, vrednuju i uspjeh iz pojedinih predmeta bitnih pri odabiru srednje škole, pa tako sve dođe na svoje'', napominje nastavnik Miličević.

Veliki broj izostanaka

Po pokazateljima Zavoda za školstvo Mostar, u prošloj školskoj godini broj izostanaka po učeniku u osnovnim školama iznosio je 56 sati, a u srednjim školama 94. Od toga broja, neopravdanih sati po učeniku u osnovnim školama je 0,3 posto, a u srednjim školama 3,73 posto.

Istodobno, po podacima Pedagoškog zavoda Mostar, ukupan zbir neopravdanih izostanaka u razrednoj nastavi je 5.607, dok je na predmetnoj nastavi neopravdanih evidentirano 5.545 i to u 23 škole. U srednjim školama evidentirano je 411 848 izostanaka.

Nadalje, ukupan broj učenika koji su imali nedovoljne ocjene je 89 ili 1,57 posto u osnovnim školama.

U srednjim pak školama koje nastavu izvode po bosanskom planu i programu nije bilo učenika koji su izgubili godinu.

Što se tiče izostanaka, nastavnik Goran Miličević kaže kako to izgleda puno, ali opravdava to što je, veli, puno učenika s kroničnim oboljenjima, lomovima na sportskim aktivnostima, povišenom temperaturom.

Pročitajte još

Još jedan dokaz da vlast nije briga za našu djecu

Naravno, kaže, da ima i izostanaka koji su povezanih s pismenim znanjem koje roditelji pravdaju iz sebi znanih razloga, ali ništa zabrinjavajuće.

Ističe da su djeca pod stresom, ali i da mnogi učitelji imaju svoje načine da to umanje.

Znanje kratkotrajno

Po njemu, radi se uglavnom o preobilnom nastavnom gradivu, nedostatku vremena za ponavljanje, pritisku od strane roditelja za boljom ocjenom i slično.

Stoga je, tvrdi, i usvojeno znanje kratkotrajno, što se vidi pri testiranju.

Da su učenici preopterećeni slaže se i profesor Milić koji drži da je puno predmeta te da nastava dugo traje.

''Djeca sjede od 13 do 19,30 sati u školi. Mislim da naš školski sustav zaslužuje jednu temeljitu reformu'', naglašava prof. Milić.

Kada su u pitanju izostanci, smatra da na to puno utjecaja ima i obitelj.

''Ako dijete izbjegava svoje obveze, onda je to ozbiljan problem i za roditelje i djecu i školu. Treba naći uzrok tome i posavjetovati se sa stručnim osobljem, jer mi nastavnici nismo obrazovani u tom segmentu'', zaključuje Milić.