Improvizacija – jedina mogućnost za održavanje online nastave u bh. školama

Djeca u nekim područnim školama i dalje se suočavaju s brojnim izazovima da prate online nastavu, dok nastavnici za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kažu da su dobili malo podrške od ministarstava i da su improvizirali u održavanju nastave bez dolaska učenika u školske klupe.

Samo tri učenika Sanida Kruške, učitelja u područnoj osnovnoj školi u selu Jabuka u blizini Ustikoline, imala su susret s internetom prije početka online nastave. Za njega je izazov bio da u kratkom roku osigura nešto što većina djece koju uči “nikada nisu ni vidjela ni čula”.

Školu u kojoj predaje pohađa ukupno sedam učenika, u četiri odjela.

Pročitajte još

Hadžović: Nitko ne garantira da za sedam dana nećemo krenuti s online nastavom

“Od tih sedam, četvero nije nikako koristilo ni kompjuter ni mogućnost interneta, to su prvenstveno djeca mlađeg uzrasta, drugi razred”, kaže Kruško.

Na početku pandemije, kada se nastava trebala izvoditi online, djeca koju uči cijeli mjesec nisu imala pristup internetu. Nastavni materijal djeci su slali preko poštara ili školskog vozača.

“U tom vremenu, ja napravim i isprintam sve to i pošaljem, recimo u ponedjeljak, poštom ili po ovom vozaču školskom, odnese on na kućne adrese. Oni to sve fino urade, na kraju sedmice mi vrate”, prisjeća se Kruško.

Kaže da je djeci objasnio da će nastavu izvoditi kako su to radili u Engleskoj u 19. stoljeću, kada se nastavni materijal slao poštom. Tako su, prisjeća se, radili skoro mjesec dana, prije nego što je škola uz pomoć “BH Telecoma” omogućila učenicima pristup internetu i mobitele preko kojih su pratili nastavu.

“S tim da je bilo malo poteškoća s djecom manjeg uzrasta, prvi put se susreću, morali su imati asistenta prilikom slanja poruka, međutim ovo je novija generacija pa im je to i blisko”, kaže Kruško, dodavši da su to učenici u roku od desetak dana savladali i kasnije nisu imali problema.

On ističe da bi učenicima bilo mnogo lakše da imaju računala, jer je nastavu teže pratiti putem mobitela.

Pročitajte još

Povratak učenika u škole širom Europe: Maske, distanca i improvizacija

“Kasnije je Ministarstvo, kad smo mi sve to osigurali, radilo neku anketu, upitnik, da se vidi trenutno stanje ko ima aparat, ko nema, kome treba... To je bilo na kraju školske godine, ali zakasnili su”, kaže Kruško.

Ministarstvo obrazovanja Bosansko-podrinjskog kantona nije odgovorilo na više upita BIRN-a BiH.

Iz Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti hvale napore nastavnika, kojima su, kako su naveli u odgovoru BIRN-u BiH, htjeli pomoći, ali su izmjenama proračuna Federacije sredstva ovog ministarstva smanjena za tri milijuna maraka.

“Stoga, značajan broj programa koje je Ministarstvo realiziralo u prethodnim godinama, neće moći biti realizirano zbog nedostatka financijskih sredstava”, stoji u odgovoru iz Ministarstva.

Reforma na leđima nastavnika

Melika Rašidović, nastavnica razredne nastave u Osnovnoj školi “Ustikolina”, kaže da su, na samom početku pandemije, iz županijskog ministarstva obrazovanja dobili instrukciju da u roku od nekoliko dana naprave grupe na društvenim mrežama, kontaktiraju roditelje i počnu s online nastavom. Ona se prisjeća da je to za nastavnike bilo teško jer im je online nastava bila nepoznanica, a sve je trebalo organizirati za kratko vrijeme. Od Ministarstva su, kaže, dobili samo instrukcije kako da rade, ali ne i financijsku pomoć. 

“Zahvaljujući direktorima naših škola, mi smo u rekordnom vremenu stvarno oformili grupe preko kojih smo slali materijale djeci i gdje su bili uključeni i roditelji, jer bez roditelja inače ništa ne bismo mogli uraditi i oni su maksimalno davali sve od sebe što su mogli, tako i djeca”, kaže Rašidović.

Najveća otežavajuća okolnost je što djeca nisu “imala ni mobilne uređaje, ni tablete, a kamoli laptope ili računala”.

Pročitajte još

Ovo su smjernice školama u HNŽ-u

“Čak i po troje-četvero djece iz porodice je bilo gdje su morali da slušaju online nastavu na jednom mobitelu, to je jako bilo teško”, kaže ona.

Prema njenim riječima, najteže je bilo djeci s poteškoćama u učenju i sudjelovanju.

“Za tu djecu će biti jako teško, kao i za djecu čiji roditelji nigdje ne rade. To će biti jako teško i za informatička sredstva koja moraju imati ako bude online nastava”, rekla je Rašidović u razgovoru vođenom prije zvaničnog početka nastave.

U Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) 313 učenika, što je oko 0,7 posto od ukupnog broja učenika osnovnih i srednjih škola, nije bilo uključeno u online nastavu tokom pandemije koronavirusa.

Za razliku od velike većine njihovih vršnjaka, oni su bili uključeni u konsultativnu nastavu tako što su im dostavljani tiskani materijali.

U odgovoru BIRN-u BiH iz Ministarstva za obrazovanje, znanosti, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona su rekli da je velika većina učenika tijekom ispitivanja bila zadovoljna online nastavom, ali i da tri posto učenika nije bilo zadovoljno.

Pročitajte još

Roditelji traže sastanak s nadležnima - sve je nejasno!

Ajla Krajišnik, majka dječaka iz Goražda koji je završio prvi razred osnovne škole, kaže da ne podržava izvođenje nastave online jer smatra da dijete manjeg uzrasta nije sposobno samo da prati ovaj vid nastave, naročito jer su roditelji zaposleni i nema tko da prati rad i učenje djeteta.

“S prethodnom online nastavom smo se snašli onako kako smo znali s obzirom da imam i drugo dijete, koje je malo i zahtijeva svoje potrebe. Mnogo je teško bilo, iziskivalo je i truda i napora i vremena i odricanja bilo čega što sačinjava sastavni dio života”, objašnjava Krajišnik, koja je zbog neodlaska djece u školu bila zabrinuta za njihovu socijalizaciju i kvaliteta učenja.

Ukoliko djeca budu morala duže vremena da prate nastavu samo online, to može uticati na njihovu socijalizaciju, kaže Elvina Arnaut, nastavnica biologije, kemije i građanskog obrazovanja, koja je radila u nekoliko škola u blizini Goražda.

Za djecu je način održavanja nastave online bio “šokantan”, iako su se s vremenom, kaže, djeca snašla, ali su nastavnici u jednom momentu morali nastavu prilagoditi tome da bude interesantna učenicima, pa su nastojali da je učine kreativnijom i dodavali različite inovacije, kaže ona. Za svoje učenika izmislila je aktivnost koja će im online nastavu učiniti zanimljivijom i zadržati njihovu pažnju.

“Pored toga počeli smo koristiti stripove u nastavi, online stripove, zatim koristili smo Padlet, koristili smo testove u Google formi, sve to nešto što nismo nikada ranije”, kaže Arnaut.

Umrežavanje na Balkanu

Pronalaženje načina da se što bolje izvodi online nastava okupilo je 30.000 nastavnika iz šest država Zapadnog Balkana u Facebook grupu “Balkanska nastavnička mreža”. Za kratko vrijeme oni su stvorili bazu od 3.000 besplatnih digitalnih materijala koje može da koristi svaki nastavnik iz regije. Dodatno su napravili i platformu za učenje EduBalkan, gdje se umrežavaju nastavnici, roditelji i učenici, ali i institucije. 

“Svjesni smo tromosti naših obrazovnih sustava i resornih ministarstava i znamo da se promjene događaji jako sporo, najčešće prekasno, ali smo uporni da ustrajemo u širenju mreže, a preko nje i naše inicijative u cijelom regije. Shvatili smo i da se reforme pokrenute odozgo na dolje ovdje rijetko primaju, te ćemo svojim velikim akcijama pokušati da ih iniciramo odozdo na gore”, kažu iz “Balkanske nastavničke mreže”.

U Kantonu Sarajevo planiraju nastavu na početku školske godine održavati u učionicama, ali i online. U učionicama će biti najviše 15 učenika tijekom sata, koji neće biti duži od 30 minuta.

Iz Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo za BIRN BiH su rekli da su u proteklom razdoblju uz pomoć UNICEF-a obučavali nastavnike, njih oko 4.000, za online nastavu i da to planiraju u sljedećem razdoblju, ali da još uvijek rade na pripremi webinara, “koji će predstavljati kontinuirani vid edukacije nastavnika i menadžmenta škola”.

Pročitajte još

Roditelji u HNŽ-u i ŽZH-u potpisuju novu peticiju – imamo pluća, ne škrge

U Kantonu Sarajevo, s daleko najvećim proračunom u Federaciji, oko 1,3 posto učenika u osnovnim školama nije imalo računalnu opremu ili pristup internetu tokom izvođenja online nastave u prošloj školskoj godini.

Osam županijskih ministarstava obrazovanja u Federaciji BiH i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske (RS) nisu BIRN-u BiH dostavili podatke o broju učenika koji nemaju pristup online nastavi.

Dragica Radović, ombudsman za djecu Republike Srpske, objašnjava da nemogućnost djece u BiH, ali i širom svijeta, da prate online nastavu dodatno ističe probleme nejednakosti.

“Stručna javnost tvrdi da je ovakva situacija dodatno produbila nejednakosti i pogoršala već prisutnu krizu učenja jer je milionima djece, mladih i odraslih onemogućen jednak pristup obrazovnom sistemu”, kaže Radović.