I dalje se manipulira zapošljavanjem u škole, a ravnatelji paze 'kome se zamjeraju'

Vrlo je važno tko uči našu djecu, jer obrazovanje je temelj cijelog života i društva, no natječajne procedure zapošljavanja profesora i nastavnika provodi se bez kontrola.

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) natječaji još nisu ni objavljeni, a i kada budu objavljeni, svaka će škola imati svoj pravilnik prema kojem će i ove školske godine primati nastavnike u radni odnos. U periodu dok se natječaji raspišu i provedu, slobodna radna mjesta popunit će direktori škola prema svom slobodnom nahođenju, piše Fokus.ba.

Manipulacije pravilnicima

''Iako postoje zakonski okviri kako bi prijem nastavnika trebao izgledati, izostala su konkretna pravila. Tako su omogućene razne manipulacije različitim pravilnicima. Ti pravilnici koji su trenutno na snazi niti su logični, niti su objektivni, a na kraju krajeva nisu ni pravedn'', rekao nje za Fokus.ba Željko Prskalo, profesor Hrvatskog jezika i član građanske inicijative Transparentno iz Mostara.

Primjerice, ako je u nekoj školi pismeni test za kandidata preduvjet za usmeni razgovor pri prijemu na posao, taj pismeni test može maksimalno imati 40 bodova, dok usmeni razgovor nosi 30 bodova, a u nekim školama i 50 bodova.

S druge strane kandidati za jednu godinu radnog iskustva mogu dobiti 0,2 boda. Također, pitanja na usmenim razgovorima su apsurdna i nebitna.

''Sjećamo se slučaja kada je jedna profesorica Hrvatskog jezika dobila pitanje ''drugi Newtonov zakon''.. Takvo pitanje, ako ga i svrstamo u opće znanje, nije toliko važno za profesora jezika.

Ipak, odgovor na to pitanje je, prema broju bodova, ekvivalentan s pet godina radnog iskustva. Znači, mi, koji smo svake godine na natječajima, to vidimo kao način za različite manipulacije – kako bi se omogućilo kandidatima koji su “predodređeni” za neku poziciju, da tu poziciju i dobiju'', kaže Prskalo.

Politički utjecaji

Iako i mnogi profesori u HNŽ smatraju da su politički utjecaji najvažniji pri prijemu nastavnika u škole, to ipak nitko javno ne želi potvrditi.

''Kako bismo otklonili sumnje u manipulacije pri zapošljavanju, mi se zalažemo za jedinstven pravilnik na razini županije kojeg bi trebalo donijeti Ministarstvo obrazovanja. Jedinstveni pravilnik bi balansirao sve reference, s tim da se utjecaj subjektivnosti Natječajnog povjerenstva pri intervjuu za posao mora smanjiti na minimum.''.

''Zalažemo se, također, da pismeni test, koji se daje kandidatima na natječaju u nekim školama, i službeno bude zabranjen. Za sada taj test krši zakon, jer ga zakon ne predviđa. Također, zamislite, koliko su pravilnici za prijam nastavnika različiti ne samo u školama nego i u županijama u Federaciji. Primjerice, u Zeničko-dobojskoj županiji usmeni razgovor nosi do tri boda dok je kod nas i do sedamdeset bodova'', a s druge strane u Zeničko-dobojskoj županiji mjesec rada u struci se vrednuje sa 0,2 boda, kao godina rada u Hercegovačko-neretvanskoj županiji'', kaže Prskalo.

Na novinarsko pitanje, jesu li nadležni organi, prije svega u Ministarstvu obrazovanja, spremni učiniti pomake da jedinstven pravilnik bude usvojen, Prskalo tvrdi da taj proces ide možda sporo, ali su pomaci vidljivi.

Jedinstven pravilnik

''Škole su dobile naputak da natječaje objavljuju i na web stranicama županijskog zavoda za zapošljavanje, za razliku od prijašnjih godina, kada su pojedine škole skrivale svoje natječaje. Pravilnici po kojima škole boduju kandidate do sada su bili vrlo teško dostupni uz komplicirane procedure, a po sadašnjim naputcima škole bi ih trebale učiniti dostupnima svim kandidatima koji apliciraju na slobodna radna mjesta. To su veliki pomaci, za razliku na prošlu godinu kada su brojni kandidati dobivali odbijenice bez ikakvog objašnjenja, zašto nisu primljeni i što je bodovano. Također, nastava je ove godine počela na vrijeme, usprkos brojnim problemima, tu je ministar Hadžović izvršio svoje obećanje, tako da mu s razlogom vjerujemo da radi i na otklanjanju ostalih problema'', ističe Prskalo i dodaje da je u razgovoru s direktoricom jedne mostarske srednje škole saznao da su joj najteži periodi u školskoj godini prilikom upisa djece u školu, jer mora znati koga “mora” primiti u školu, a koga ne; odnosno, kome se ne smije zamjeriti.

''Također, teško joj je, kaže, i kada se vrši upošljavanje nastavnika. Oba ova događaja stvaraju nesnosan pritisak, a niti jedan nema direktne povezanosti sa samim obrazovnim procesom. Nastava je ovdje, odnosno obrazovanje učenika, potpuno nebitna stvar. Sve je ovo poznato, ali svi čekaju da netko drugi napravi prvi korak, odnosno, da netko drugi govori umjesto njih. Između ostaloga, i zbog ovakvih stvari se HNŽ, kao i BiH, suočava s masovnim iseljavanjima, a najveći razlog je upravo to, jer ljudi žele živjeti u uređenijim sustavima''.

Čeka se novi zakon

Ministar obrazovanja HNŽ-a Rašid Hadžović rekao je kako će se s novim zakonom ove prakse promijeniti.

''U skladu sa postojećim zakonima školski odbori donose samostalno Pravilnike svake škole pojedinačno. U novim zakonima, koji će se uskoro naći u proceduri, predložili smo Pravilnik o zapošljavanju koji će biti isti u svim školama na području županije'', kaže Hadžović.
Iako je bilo obećano iz Ministarstava, ni ove godine natječaji za prijem nastavnika u škole u HNŽ ipak nisu objavljeni na vrijeme.

Kvaliteta nastavnog obrazovanja

Podsjetimo, Bljesak.info je ranije pisao o tome kako u HNŽ-u ne postoji model licenciranja nastavnog osoblja, odnosno dobivanje dozvole za rad te ne postoji stalna provjera kvalitete rada da bi se ta dozvola održala.

Postoje stručna usavršavanja koja Zavod za školstvo i Pedagoški zavod u HNŽ-u organiziraju dva puta godišnje za sve predmete, ali nastavnici i profesori nisu obvezni dolaziti na njih. Usavršavanja pohađaju samo oni koji sami žele poboljšati svoje znanje i vještine.

Inače, u Hercegovačko neretvanskoj županiji ne postoje sustavi koji bi mogli kazniti ili sankcionirati nastavnike i profesore za neprofesionalan rad.

''Da mi dva puta godišnje imamo stručna usavršavanja za svaki predmet, na tim usavršavanjima želimo upoznati učitelje nastavnike i promjene u obrazovanju i pristupu djeci, ali zakonom nije regulirano da se mora doći na ta usavršavanja'', rekao je u u ranijem razgovoru za Bljesak.info Željko Ćorić ravnatelj Zavoda za školstvo HNŽ-a.

''Inače u svim institucijama djelatnik je maksimalno zaštićen, bez obzira usavršavate li se ili ne. Na usavršavanjima uvijek imate iste ljude koji dolaze i koji ne dolaze. Mi smo tražili da se usavršavanje uvrsti u zakon, te da bude obvezno za sve. Predlagali smo da se donese pravilnik o ocjenjivanju odnosno napredovanju nastavnog kadra, hoće li to biti kroz neko licenciranje ili na drugi način, ne znalo, ali je važno da se nastavni kadar educira i unaprjeđuje'', rekao je Ćorić.

Više o ovoj temi možete pročitati u tekstu: Obrazovanje u HNŽ-u: Treba li se redovito provjeravati kvaliteta rada nastavnika