Hrvatska: Na fakultetima ostalo tisuće slobodnih mjesta nakon rokova

Fakulteti u Hrvatskoj će novu akademsku godinu 2019./2020. dočekati poluprazni, piše 24sata.hr.

Konačne rang liste za upis studenata u jesenskom roku precizno pokazuju koliko je situacija zapravo alarmantna. Nakon ovog roka, na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj ostalo je nepopunjeno više od 11 tisuća upisnih mjesta. To znači da praktički trećina kandidata koji su se u ljetnom upisnom roku natjecali za ulazak u svijet visokog obrazovanja, nije uspjela u svom naumu.

Kako je 15. srpnja objavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), u ljetnom roku se natjecalo 33257 maturanata, a pravo upisa ostvarilo je njih tek 24048. Nakon provedenog ljetnog upisnog roka, slobodno je ostalo 16462 upisnih mjesta, piše na stranicama AZVO-a.

Pročitajte još

Mostar: Objavljen popis brucoša koji će živjeti u studentskom domu

Za preostala upisna mjesta, u jesenskom roku se prijavilo 7924 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je tek 5211 kandidata. Dakle, od 16462 slobodna upisna mjesta, popunjeno je njih 5211, što znači da više od 11 tisuća maturanata nije ostvarilo pravo upisa. Preciznije, njih 11251.

Porazna statistika

Nakon objave rang lista u ljetnom roku, na osam redovnih studija javnih sveučilišta ostala su 6644 slobodna mjesta (2854 na Sveučilištu u Zagrebu, 823 u Splitu, 619 u Rijeci, 784 u Osijeku, 482 u Zadru, 744 u Puli, 260 u Dubrovniku te 78 mjesta na Sveučilištu Sjever).

Nakon jesenskog roka, najviše nepopunjenih mjesta ostalo je na izvanrednom studiju Poslovne ekonomije u Zagrebu. Od njih 318, pravo upisa steklo je 87 kandidata. Slična situacija je i na Fakultetu prometnih znanosti gdje je od 206 mjesta ostvareno samo 30 prava na upis.

Na studiju tekstilne tehnologije i inženjerstva u Zagrebu, od 145 mjesta, pravo na upis imaju 22. Na riječkom pravnom fakultetu, od 101 mjesta, pravo upisa ostvarilo je tek 37 kandidata, a u Splitu na FESB-u, od 51 mjesta na studiju strojarstva, pravo upisa ostvarilo je samo 8 brucoša. 

Što kaže Ministarstvo?

''Upoznati smo s tom situacijom i niz je faktora koji su doveli do toga, ali svakako je sada potrebno napraviti kvalitetnu analizu, a prije svega mislim na Rektorski zbor i Vijeće veleučilišta i visokih škola. Odgovornost je i na sustavu srednjoškolskog obrazovanja, a po vertikali i osnovnoškolskog. U tom smislu jasna je naša opredijeljenost za promjenama u sustavu obrazovanja kroz Školu za život. Ne treba zanemariti ni činjenicu da sada naši mladi ljudi ipak preferiraju u izboru STEM područje pa je stoga presudna uloga relevantnosti visokog obrazovanja i povezanost s potrebama tržišta rada.

Treba početi već sada planirati za sljedeći ciklus od najmanje 5 godina kako bi se omogućilo usklađivanje studijskih programa (kroz HKO) s potrebama tržišta rada. Isto tako predstoji nam i regionalna analiza potreba za kvalifikacijama koje se stječu visokom obrazovanjem. Kvote treba ukupno smanjiti i optimizirati, kao što je i predviđeno programskim ugovorima. Iako su sveučilišta autonomna trebaju osluškivati bilo gospodarstva i društva, jer autonomija podrazumijeva odgovornost za stanje u društvu'', kazala je za 24 sata državna tajnica za visoko obrazovanje dr. sc. Branka Ramljak.