Mostar: Roditelji traže sufinanciranje vrtića - cijena 500 KM po djetetu

Nepostojanje Zakona o predškolskom obrazovanju, problematika financiranja, nedostatak odgajatelja i prostornih kapaciteta samo su neki od problema sa kojima se susreću vrtići u HNŽ, poručeno je na okruglom stolu koji je održan u Mostaru, a koji je nosio naziv ''Kako omogućiti vrtić svakom djetetu? Problematika financiranja sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja''.

Na ovom događaju, čija je tema bila financiranje predškolskih ustanova, kao i to može li svako dijete u Mostaru imati vrtić, bilo javni, ili privatni, okupio se veliki broj roditelja, kao i odgajatelja iz ustanova.

Na području Mostara ekonomska cijena odgoja djeteta u petnaest privatnih predškolskih ustanova koje pohađa 1.314 djece košta 495 KM, a taj teret snose roditelji i vrtići, dok boravak u javnim vrtićima, u kojima je teško dobiti mjesto, košta duplo manje.

U Mostaru se zbog tog potpisuje i peticija kojom se traže jednako dostupni, sigurni i kvalitetni vrtići za svako dijete.

''Za razliku od općinskih vrtića koji se dijelom financiraju od uplata roditelja, a velikim dijelom su na proračunu, privatni vrtići isključivo se financiraju od uplata roditelja. Te uplate nisu ni blizu ekonomske cijene koja je izračunata za boravak djece u vrtiću'', rekla je za agenciju FENA Ivana Brkljača u ime Udruge predškolskih ustanova u HNŽ.

Ne možemo dalje

Ona je dodala da među tim privatnim vrtićima postoje i oni koji rade po specijaliziranim i licenciranim programima, a u tom slučaju cijena je i veća.

''Uslijed inflacije mi više ne možemo dalje i naša je inicijativa čestita, poštena i vrlo jednostavna. Molimo gradske i županijske oce da preuzmu jedan dio odgovornosti za svoje građane. Nije pošteno da za 1.314 djece vrtić košta 500 maraka i samo je na teretu ostalima, a da je cijena i više nego duplo manja za one čija djeca uspiju upasti u općinske vrtiće. Ne dajmo ljudima razloge da se sele iz naših sredina'', poručila je Brkljača.

Dodala je kako je problem neusklađenost Zakona u HNŽ.

''Zakon na razini županije nije usklađen sa federalnim zakonom, pa tako, recimo, samo u HNŽ niste obavezni slati dijete u vrtić godinu dana prije prvog razreda, što je slučaj u drugim županijama''.

Sestra Dominika Anica Anić, uime ustanove Dječji vrtić ''Sveta Klara'' u Potocima, kazala je da je cilj večerašnjeg okruglog stola podsjetiti roditelje, a potom ljude koji su u vlasti i koji odlučuju, da je važno podržati dobar i zdrav odgoj kako bismo sutra imali čestite ljude i kako bi naša zemlja imala budućnost.

''Naš cilj je dijete staviti u fokus. Mi, kao privatne ustanove, ništa ne tražimo za sebe. Mi se zauzimamo za djecu, da svako dijete ima pravo na dobar i zdrav odgoj, a da to pravo iskoristi roditelj koji će odlučiti hoće li njegovo dijete ići u općinski vrtić, kod časnih sestara ili u privatni vrtić, a da je pri tome siguran da će njegov novac kao poreznog obveznika biti usmjeren ka toj ustanovi gdje je njegovo dijete'', poručila je ona.

Nema podrške za privatne vrtiće

Sestra Dominika Anica Anić još je istaknula kako je danas situacija takva da privatne predškolske ustanove nisu podržane ni od koga te da žive od uplata roditelja, što više nije moguće.

Dodala je kako je njihov cilj ovim okruglim stolom poslati apel da je došao zadnji trenutak da progledamo i vidimo što su prioriteti za našu budućnost.

''Jedan od njih je zasigurno dobar odgoj, dobre predškolske ustanove, stručni, sretni i zadovoljni odgajatelji koji za svoj rad dobivaju pristojnu naknadu od koje mogu živjeti, a privatne predškolske ustanove to svojim djelatnicima ne mogu omogućiti jer nemaju sredstava. Radim 25 godina u predškolstvu i smatram da je to nešto što bi trebalo biti od prioriteta za ovo društvo. Postoje modeli u drugim županijama i općinama kako su riješili'', smatra ona.

Na kraju je rekla da je okrugli stol prvi korak koji čine u želji da sve predškolske ustanove budu javne, a da sva djeca imaju jednaka prava.

Kao pozitivan primjer naveden je Grad Ljubuški, koji sufinancira privatne vrtiće, ali i majke koje čuvaju djecu kod kuće.

Mostarska vijećnica Boška Ćavar nazočila je događaju, a organizatorima je poručila kako ''Grad ima novca, samo treba biti uporan i tražiti''. Ponovila je zaključak nekih sudionika kako je potrebna samo dobra volja da se iznađe rješenje.

Na javnu su raspravu bili pozvani Mario Kordić, gradonačelnik Mostara, Adnan Velagić ministar obrazovanja znanosti, kulture i sporta HNŽ i Božo Ćorić načelnik Odjela društvenih djelatnosti Grada Mostara. Oni nisu došli.

Nazočni su im na kraju poslali pitanje je li u javnom interesu da se grade novi javni vrtići ili da se subvencioniraju postojeći?

Iskorak u idućoj godini?

Ranije je gradonačelnik Mostara Mario Kordić govorio o nedostatku mjesta u javnim vrtićima te je spomenuo kako se intenzivno radi i razgovara na pripremi modela koji bi osigurao mogućnost sufinanciranja privatnih vrtića.

''Nedopustivo je da ljudi kampiraju pred vrtićima kako bi njihovo dijete dobilo mjesto. Razmišljamo o novim modelima kako bi cijeli sustav ujednačili i dali priliku i šansu privatnim vrtićima da budu dio sustava. Mislim da je to dobar put, a ja ću inzistirati da idemo u tom smjeru'', istaknuo je Kordić te dodao kako to zahtjeva dodatna sredstva u proračunu Grada Mostara.

''Uvijek je priča da sredstava fali, ali moramo postaviti prioritete, a nadam se da su nam djeca svima prioritet i da ćemo proračunom za iduću godinu napraviti neki iskorak'', ustvrdio je on.