Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić na obilježavanju 20. obljetnice Filozofskoga fakulteta, istaknuo je da je toliko toga što je ovaj fakultet ispričao svojim djelima, zaposlenicima, studentima koji su, kako kaže, njihovo najveće ogledalo i njihov obraz.
"Cijelih 20 godina Filozofski fakultet nastoji ostaviti dubok i prepoznatljiv trag u društveno-humanističkom obrazovanju i znanosti. Koliko smo u tome uspjeli, procijenit će buduće generacije, no ono što mogu s punom moralnom odgovornošću istaknuti jest da će Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru postati nezamjenjivi generator humanističkog i društvenog razvoja Bosne i Hercegovine te jedna od najvažnijih duhovnih uporišta Hrvata u BiH", rekao je Barbarić.
Dodaje kako Filozofski fakultet sam po sebi u vlastitoj strukturi ima ono što oni nazivaju identitetski studij, dakle od arheologije, hrvatskog jezika i književnosti, latinskog jezika, povijesti, povijesti umjetnosti…
"To su studij koji po tržišnim načelima, po logici tržišta nemaju nikakvu računicu, ali oni su za društvenu zajednicu, pogotovo ovakvu kakva jest, dragulji. Oni su generator razvoja opstanka. Filozofski fakultet vam može kroz arheološka nalazišta ispisati ono što je u kamenu ukorijenjeno, kao identitet, očuvati materinji jezik i istraživati povijest, što recentnije, što dugotrajnije. Na taj način zapravo bez Filozofskog fakulteta, ova društvena zajednica nema nikakve šanse za opstanak", dodao je Barbarić.
Danas je predstavljena i monografija Filozofskoga fakulteta na koju se malo više osvrnuo autor monografije, prorektor za znanost Sveučilišta u Mostaru, Marko Odak, te istaknuo kako je ideja monografije Filozofskog fakulteta nastala iz potrebe da se objedini dvadeset godina rasta, razvoja i identiteta ove institucije.
"Odlučili smo pripremiti monografiju Filozofskog fakulteta kako bismo na jedno mjesto saželi dvadesetogodišnji razvoj naše institucije, osobito uzimajući u obzir okruženje u kojem djelujemo i stalne diskontinuitete koji nas prate. Filozofski danas okuplja više od 1600 studenata, nudi preko 1000 kolegija, osamnaest studijskih programa i više od 60 studijskih kombinacija, pa izrada monografije nipošto nije bila jednostavan zadatak.
Koncept smo osmislili tako da prati prirodan razvoj fakulteta, od početaka, ljudi i događaja koji su ga obilježili, do njegove današnje uloge u akademskoj i društvenoj zajednici. Monografija čitatelja vodi kroz fakultet gotovo poput šetnje njegovom unutarnjom arhitekturom: amfiteatrima, učionicama, hodnicima i knjižnicom, prikazujući ih kao mjesta gdje se oblikuje akademska i kulturna zajednica. Glagoljica je nit vodilja monografije, ne kao ukras, nego kao simbol baštine, pismenosti i kontinuiteta hrvatskog kulturnog prostora. U konačnici, monografija funkcionira kao institucionalni portret fakulteta, prikazujući što on danas jest i što želi biti, akademska zajednica otvorena prema svijetu, što simbolički oslikava i završna fotografija otvorenih vrata učionice", rekao je Odak.
Odak je dodatno naglasio kako je monografija oblikovana tako da istovremeno predstavi povijest, sadašnjost i viziju Filozofskog fakulteta.
"Monografija je strukturirana tako da u logičnom slijedu obuhvati sve ključne elemente fakulteta, od povijesnih temelja, profesora i događaja, preko organizacije nastave, znanstvenog rada i međunarodne suradnje, pa do autentičnog studentskog života. U njoj se isprepliću tekst, fotografije i multimedijalni sadržaji, stvarajući cjelovit prikaz identiteta fakulteta. Time smo željeli prikazati instituciju koja raste, mijenja se i otvara nove prostore znanja, ali istodobno ostaje vjerna svojoj misiji i kulturnoj baštini", zaključio je Odak.
