U Mostaru jer u subotu u organizaciji Sveučilišta Hercegovina održano javno savjetovanje Mostarski kolokvij 2025. – 'Kako funkcioniramo kao društvo u XXI. stoljeću?', na kojem su svoje viđenje današnje BiH i regije iznijeli priznati intelektualci među kojima i prof. Vjekoslav Domljan koji je naglasio da "dok ne riješimo ekonomske probleme, nećemo ni druge".
Mostarski kolokvij 2025. održan je Hotelu Mepas, a riječ je o jednom od najznačajnijih intelektualnih susreta u regiji ove godine koji je okupio ugledne profesore, javne intelektualce i stručnjake iz BiH, Hrvatske i Srbije, naglasili su organizatori.
Profesor dr. Šaćir Filandara iz Sarajeva u svom je izlaganju naglasio da 'živimo ispod svojih mogućnosti i potreba'.
''Naše mogućnosti su velike, jer smo tijekom prethodnog stoljeća napravili izvrsne rezultate. Komparirao sam početak 20. i 21. stoljeća po tom pitanju i aktualno stanje je krajnje zabrinjavajuće, jer se radi o općoj stagnaciji na svim poljima, a teško je naći izvorište toga i antagonizma koja vlada'', izjavio je.
Naglasio je da najviše zabrinjava opće obezvrjeđivanje znanja kao takvog i da vlada “jedan spoznajni znanstveni relativizam u kojem su istine postale individualizirane.“
''Taj spoznajni relativizam, znači i moralni relativizam, tako da na taj način ulazimo u krizu individualnog i zajedničkog morala. Jedan broj pojedinaca koji su u sprezi kapitala i politike pravi iskorak, ali kao društvo stagniramo, čak nemamo ni emocionalnu orijentaciju'', dodao je Filandara.
Istaknuo je i to da će razlika “između nas i Europske unije biti svakim danom sve veća i značajnija i da ćemo, ako se ovo nastavi, postati crna rupa".
''Nadam se da toga neće doći, da će nas integrirati bez obzira na to što neki to ne žele. U principu želimo njene pare, ali da ona (Europa) ne dolazi ovamo'', zaključio je Filanrda.
Profesor dr. Miodrag Zec iz Beograda na to se nadovezao konstatacijom da na ovim prostorima nedostaje vertikala između pojedinca i društva.
''Zadnjih dosta godina ovdje se traže samo razlike koje se neprekidno povećavaju. Ovo na Balkanu, jedno je razoreno društvo bez perspektive i ima sindrom velikog brata koji je za neke u Moskvi, a za druge u Istanbulu, Teheranu, Vatikanu. I svi misle da će netko drugi riješiti naš problem'', izjavio je Zec.
Velikog krivca Zec je našao u školstvu koje, kako kaže, nije uspjelo proizvesti kohezivni faktor koji čini snagu metabolizma društva.
Naglasio je da je ovo “društvo bez metabolizma u kojem se jede, a ne dobiva mišiće, nego salo.“
''Svi teže ubaciti se u državnu klasu, svi misle da će netko nekom u nešto dati. U Srbiji se svađaju za šljivu, garsonijeru, čekaju da umre baba pa da riješe stambeno pitanje. Nema aktivnog odnosa pa da kažu' ja ću napraviti vrt i uživati plodove svog rada. Sad svi čekaju europske fondove. Koji europski fondovi? Europa će više koštati male narode nego će oni imati koristi'', podcrtao je.
Istaknuo da Zapad nudi socijalne ideje koje njima odgovaraju te da Europa ide u strahovitu fragmentaciju, a odgovor vidi u potenciranju sociološkog aspekta.
''Ljudi uozbiljite se. Razgovarajte, čovjek s čovjekom. Političari žive od konflikata koje oni kreiraju, a narod to podržava. Nedostaje nam građanin koji pita, sumnja, protestira, a ne onaj koji kliče, glasa, ratuje i gine. Ako misle da je ovo drugo bolje, neka nastave tako'', zaključio je Zec.
Prof dr. Vjekoslav Domljan srž problema vidi u neriješenim ekonomskim pitanjima.
''Možemo svi zaraditi, s tim reforme krenu odozdol prema gore. Trebamo nove institucije i mehanizme. Pa kad ljudi osjete veći životni standard, onda će naravno biti u situaciju da nisu toliko ovisni o politici kao što jesu. Nama treba financijska reforma, a nje nema'', upozorio je.
Naglasio je da nam trebaju institucije za provođenje energetskih i klimatski planova, ali da nema znanja kako to isfinancirati.
''Porez na ugljik dolazi s 2026. godinom, trebat će ga počet plaćati za ugalj, željezo, aluminij, cement, umjetna gnojiva, a mi nemamo rješenja. Ako ne riješimo ekonomska pitanja, nećemo moći ni druga'', naglasio je.
Rješenje vidi u ideji uvođenje centara izvrsnosti u onim oblastima u kojima BiH ima komparativnu prednost.
''Možemo pretpostaviti da regija kao Mostar može imati centar izvrsnosti u oblasti obnovljivih izvora energije, Sarajevo u proizvodnji softwarea... Moramo vidjeti što BiH stavlja na globalnu mapu, a mi jednostavno nemamo takvih analiza'', izjavio je.
Za kraj izlaganja, poručio je kako su problemi i u tomu što nemamo istraživačkih institucija, institucija koje bi povezivale obrazovanje i gospodarstvo.
''Situacija je vrlo teška ali odnekud treba krenuti, a to bi trebalo od ekonomskih mehanizama. Oni su skicirani uz pomoć UNDP-a, postoje dokumenti, ali politika nažalost još ne reagira.'', zaključio je.
