Roman ''Čemerika'' Danila Marića predstavljen u SAD-u

Roman ''Čemerika“ je pred brojnim posjetiteljima predstavljen na dva mjesta, Ofisu za suradnju, trgovinu i investicije Predstavništva Republike Srpske u Washingtonu i St. Luke Serbian ortodox koji su ujedno suorganizatori ovog događaja.

Autor je izjavio da mu je ova, u odnosu na sve ranije brojne promocije, najdraža s obzirom da je upriličena u Washingtonu.

''Imao sam do sada niz predstavljanja mojih knjiga u gradovima diljem Bosne i Hercegovine, Srbije i Kanade, ali sam ovu doživjeo na poseban način. Tome svakako ide u prilog činjenica da su se tom prilikom okupili ugledni gosti iz društvenog, diplomatskog i kulturnog života Washingtona. Posebno sam zadovoljan organzacijom promocije, tako da je sve bilo na zavidnom nivou'', izjavio je Danilo Marić, veoma plodan mostarski književnik.

Promotori su istaknuli da je Marić veoma plodan književnik te da je svoja najvrjednija djela stvorio upravo u Sjedinjenim američkim državama u kojima je boravio i stvarao kao izbjeglica.

Promotorka Jelena Vranić je podsjetila prisutne da je Danilo Marić, prema nekim književnim kritičarima jedan od naših najplodnijih pisaca. Navela je sva njegova izdanja od čega su najbrojniji romani, tako da je prepoznatljiv na širim prostorima kao romansier.

Književnik Milutin Srbljak, promotor a ujedno i recenzent ovog romana, svoje kritičko mišljenje o ovom romanu posjetiteljima priopćio preko linka.

Kazao je kako je ''Čemeriku“ doživio kao svojevrstan sat povijesti i autentičnu kroniku.

''Marić sažima par stoljeća kroz potku zvanu sonda u jednu neizvjesnu srpsku dramu. Preuzeo je veliki teret autentičnosti događaja ne plašeći se drugačijih mišljenja. Na samom početku uvodi nas u četiri poznata područja života iz perioda osmanske uprave. Kompletna radnja prvog toma je tragiča i potresna. Svi ti događaji u romanu su se odvijali počevši od 1700. godina, zatim početkom 18. i do kraja 20 stoljeća. Vrlo interesantno je da je Marić kroz ovaj roman bio svojevrsni suvremenik događaja, dakle puna tri stoljeća  i iz njega treba izvalačiti pouke da bi zauvijek zaboravili predrasude, okrenuli se obitelji, podizali pokolenja koja će pronositi duh ljubavi kroz stoljeća u slavu Boga'', kazao je Srbljak.

Svoje impresije o autoru i njegovom spisateljskom poslanju iskazao je također preko linka novinar i publicist Zlatko Serdarević: ''Marić je uistinu najplodniji književnik na Balkanu, kako je to uočio jedan beogradski književnik. Na takvu konstataciju ja sam se zapitao da li je moguće da među nama u Mostaru živi i djeluje takva osoba impozantne produkcije?''

Potom je naveo sva njegova djela pokazujući ne samo brojnost nego i njihovu žanrovsku odrednicu.

O knjizi je govorio Ilija Šaula, pisac i izdavač, vlasnik nakladničke kuće Alma. Šaula je zapazio da je Marić sadržajno i duhovno izuzetno mnogo uključen u književnost balkanskog prostora.

''Njegov rad u migraciji je posebno značajan. Tu je objavio svoja kapitalna djela kao što je trilogija za koju je dobio nagradu Akademije „Ivo Andrić“. Najnoviji njegov roman „Čemerika“ je također nastao u Sjedinjenim američkim državama i sudeći po kritikama prednjači po kvalitetu u odnosu na sva prethodna djela. U tom romanu upoznaje nas sa sudbinom iseljeničkog naroda kojiprolazi kroz sve životne patnje, stradanja i svakovrsna iskušenja. Ovaj roman Marić piše jasno, slikovito i argumentirano ne odvodeči čitatelja od realnosti. Sve je to u moći jednog plodnog i svestranog književnika kakav je sa svojim perom danilo Marić'', zaključio je Ilija Šaula.

Sagleda li se realizirani opus ovog zaista plodnog književnog stvaratelja može se doći do spoznaje da je neumorno stvarao inspiririrajući se mostarskim i američkim prostorom.

Od romana i pripovjedaka navodimo samo neke po kojima je poznat u Mostaru. To su: „Vasa Kisa- Mostarska liska“, roman o poznatoj mostarskoj liski, „Majstor lima“, u kome analizira djelo Jole Muse, „Vrelo Bune“, „Kosor“, „Gospodin Aleksa (Šantić)“, „Mostarska treha“ ili priče o mostarskim liskama, „Gospa“ i druge. Roman „Gospa“ , preveden je na nekoliko jezika.

Proučavajući rodoslov Marića doša je do vrlo dragocjenih podataka koje je ukoričio osamdesetih godina prošlog stoljeća. Član je Društva pisaca BiH, Udruženja umjetnika Mostara, Udruženja pisaca Srbije, Društva pisaca „Desanka Maksimović“, Toronto i Udruženja pisaca Sjeverna Karolina (USA).