Najveće blago pokretnog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine

Svaki rukopis, svako djelo koje restauriramo jedno je novo iskustvo. Unutar jednog rukopisa, svaki list je novo iskustvo.

- Naš brojčano najveći fond je Fond monografskih publikacija, a po svojoj specifičnosti izdvaja se naš Fond rukopisa, koji je najveći fond orijentalnih rukopisa u ovom dijelu Europe - navodi Ruhulah Hodžić iz Odjeljenja za konzervaciju i restauraciju Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, koje se prvenstveno bavi papirom kao nositeljem kulturno-povijesnog naslijeđa.       

S ponosom ističe da je Fond rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u siječnju 2018. godine upisan u UNESCO Registar 'Pamćenje Svijeta' i spada u najveća blaga pokretnog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, ali i značajan dio svjetskog pisanog naslijeđa.

- To je veliko priznanje za Gazi Husrev-begovu biblioteku, ali i za Bosnu i Hercegovinu. Naš Fond rukopisa smatra se jednim od značajnijih fondova pisanog naslijeđa, čak možda i u kategoriji pokretnog naslijeđa - kaže.

Dodaje da im je to samo poticaj za daljnji rad u tom pravcu, istim intenzitetom, elanom i ljubavi spram tog posla.     

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu Osman Lavić podsjeća da je prije petnaestak godina formirano posebno odjeljenje sa zadatkom efikasne i profesionalne konzervacije i restauracije građe koju Biblioteka već posjeduje u svojim fondovima ili se u okviru privatnih kolekcija tek uključuje u te fondove.

Lavić naglašava da je jedna od temeljnih zadaća Gazi Husrev-begove biblioteke, posebno naglašena u Pravilima kao osnovnom aktu njenog rada, da brine o zaštiti i restauraciji rukopisa, knjiga i drugih bibliotečkih materijala od svih štetnih utjecaja, primjenjujući pri tome efikasna sredstva zaštite i konzervacije.

Preseljenjem u novu zgradu Odjeljenje je kvalitetno i adekvatno tehnički opremljeno, školovan je kadar koji je osposobljen da (primjenjujući suvremenu svjetsku metodologiju u toj oblasti) radi na zaštiti, čuvanju, čišćenju, konzervaciji i restauraciji te kulturne građe.     

Gazi Husrev-begova biblioteka u saradnji s Univerzitetom u Sarajevu organizator je Prve međunarodne konferencije o zaštiti pisanog naslijeđa, koja će biti održana 16. i 17. rujna u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Izlagat će 15 renomiranih stručnjaka iz deset država. Okupit će se konzervatori i restauratori zaposleni u bibliotekama, arhivima, muzejima, univerzitetima, kao i stručnjaci iz drugih ustanova koji se bave bibliotečkom i arhivskom građom, umjetninama na papiru i pergamentu iz različitih sredina.

Cilj je afirmirati našu kulturno-povijesnu baštinu, kao i njenu zaštitu, te  da Gazi Husrev-begova biblioteka iskustva, znanja i ideje razmijeni sa srodnim institucijama i tako doprinese razvoju institucionalne zaštite kulturno-historijske baštine.

Gazi Husrev-begova biblioteka je najstarija kulturna institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1537. godine i smatra se jednom od najstarijih javnih biblioteka u ovom dijelu Europe. Biblioteka posjeduje vrijednu bibliotečku građu, koja je podijeljena u sedam fondova. Posebnu vrijednost i značaj ima Fond rukopisa, unutar kojeg se čuvaju raritetni i unikatni rukopisi nastali između 12. i 20. stoljeća.

U rukopisnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke ukupno je 10.585 rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku, sa oko 20.000 većih i manjih djela iz svih oblasti znanosti koje su se izučavale u vrijeme njihovog nastanka.