Festival malih scena: Najbolja predstava ''Preobražaj'' HNK-a Mostar

Najbolja predstava u cjelini, na 23. Festivalu malih scena i monodrame u Istočnom Sarajevu je predstava "Preobražaj" Franca Kafke, u izvođenju Hrvatskog narodnog kazališta Mostar.

Obrazlažući odluku, predsjednik žirija Božidar Đurović je naveo da konceptualni okvir redateljskog pristupa Segora Hadžagića čine besmisao egzistencije, otuđenje od obitelji, brisanje svega ljudskog pod teretom mukotrpnog i zaglupljujućeg rada, fizička deformacija i intelektualna degradacija.

"Glumačka igra sastavljena od apsurda, ironije, grube i, na momente, folklorne komike i elemenata pop kulture u stilu Davida Lyncha, oblikuje ovu predstavu u jednu dramsku i estetsku cjelinu koja, nadrealistički i bespoštedno razobličava stvarnost življenja u našem društvu. U cjelini, ovom izvedbom jedno od najinspirativnijih djela svjetske literature 20. vijeka našlo je utemeljenje u aktualnoj životnoj zbilji", naglasio je Đurović, a prenosi Principnews.

On je dodao da je suvremeni umjetnički izraz i pronicljivo redateljsko tumačenje ovog djela uz pomoć maštovitih, originalnih i efektnih scenskih rješenja omogućio glumcima da lako pronađu prefinjenu sponu s publikom i ponude joj autentični pkazališni događaj.

Od četiri žanrovski različita glumačka monodramska ostvarenja scenskom upečatljivošću posebno se izdvojila predstava litvanskog redatelja Linasa Zaikauskasa "Hamletovi snovi" koju je izveo Aleksander Aladišev, prvak Akademskog dramskog kazališta iz ruskog grada Vladimir.

Žiri je pojasnio da se suštinsko kazališno i životno pitanje biti ili ne biti, koje je pitanje svih pitanja, davno postavljeno u najizvođenijem svjetskom dramskom komadu, po prvi put se moglo vidjeti u strukturi monodrame.

"Ovaj scenski predložak autora Nine Mazur inspirirao je redatelja Linasa Zaikauskasa da na jedinstven način, kroz moderan kazališni izraz, koristeći suvremenu tehnologiju, omogući glumcu Aleksandru Aladiševu da tragajući kroz labirinte ljudske podsvijesti u iričnoj formi ostvari sugestivnu, slojevitu i jedinstvenu ulogu Hamleta i odgovori na pitanje nad pitanjima", naveo je Đurović.

Đurović je istaknuo da je izbornik festivala LJubo Božović ponudio širok dijapazon, te da je riječ o predstavama koje su pojedinačno imale utemeljenje u društvenoj zbilji i da je žiri radio po savjesti, na osnovu znanja, životnog i kazališnog iskustva.

"Trudili smo se da ovim nagradama pomognemo festivalu, koji će za dvije godine da proslavi jubilej, 25 godina postojanja. Nagrade imaju smisla samo ukoliko su zaista nepristrane", rekao je Đurović novinarima sinoć nakon svečanog proglašenja najboljih na Festivalu malih scena i monodrame.

Za najbolju glumicu Festivala žiri je proglasio Dubravku Drakić, za ulogu Florens Foster DŽenkins u predstavi "Slasti slave" Pitera Kvilera, a u izvođenju Gradskog pozorišta Podgorica.

Po ocijeni žirija najbolji glumac Festivala je Dragan Petrović - Pele, koji je u predstavi "Hor bečkih dečaka" ostvario slojevitu i efektnu ulogu Ace, čovjeka koji u poznim godinama neuspješno pokušava da osmisli životni put.

Direktor Festivala Mladen Janković čestitao je nagrađenima i dodao da je stručni žiri bio na vrhuncu zadatka, što se vidjelo po reakciji publike koja se složila s njihovom odlukom.

"I ove godine smo se trudili da zadržimo visok nivo kvaliteta programa, a odlična posjeta tome najbolje i svjedoči", istaknuo je Janković.

Prije svečanog proglašenja najboljih i zatvaranja festivala publici u Istočnom Sarajevu su se predstavili glumac Stojan Matavulj s monodramom "Komušanje mozga" koju je i režirao, a nakon toga glumci "Jugoarta" odigrali su predstavu "Hor bečkih dečaka" u režiji Irfana Mensura.

U okviru festivala odigrane su monodrame "Hamletovi snovi" Nine Mazur, "Kraljev put" Lilijane Ivanović, "Rod i dom" Safeta Sijarića, "Komušanje mozga" Stojana Matavulja i pet kamernih predstava "Ženidba i udadba" Jovana Sterije Popovića, "Preobražaj" Franca Kafke, "Mlijeko" Vasilisa Kocikanurisa, "Slasti slave" Pitera Kiltera i "Hor bečkih dečaka" Miroljuba Nedovića.

U pratećem dijelu programa festivala otvorena je izložba "U dijalogu" autora Danijele Novaković i Slavka Tuševljaka, a održan je i okrugli sto o temi "Budućnost i značaj pozorišta".

Promovirana je knjiga "Kako se ispričala neispričana priča" autora Ranka Pavlovića, dobitnika književne nagrade "Sovica" i knjiga "Zna li tko engleski" autora Dragana Tepavčevića, dobitnika književne nagrade "Zlatna sova".

Ove godine na festivalu bili su zastupljeni dramski umjetnici iz devet gradova iz Rusije, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Republike Srpske i Federacije BiH.

Predsjednik žirija bio je redatelj Božidar Đurović, a članovi redatelj Vitomir Mitrić i teatrolog Zoran Todorović.

Festival malih scena i monodrame prvi put je održan ratne 1995. godine u Hadžićima pod nazivom Festival monodrame Republike Srpske.

Organizator prvog festivala bila je Republička ustanova za kulturno-umjetničke djelatnosti Srna fest, a Festival monodrama Republike Srpske imao je zadatak da afirmira i nagrađuje profesionalnog glumca i domaći tekst.