Carevi su ga voljeli, baš kao i sovjetski čelnici, ali i obični Moskovljani ili strani posjetitelji.
Iako Marinski teatar iz Sankt Petersburga već desetljećima predstavlja veliku konkurenciju Boljšojem, u inozemstvu moskovsko kazalište i dalje ostaje simbolom ruske klasične kulture. Tu je Labuđe jezero Pjotra Iljiča Čajkovskog u 19. stoljeću doživjelo premijeru a klasične su izvedbe trademark ovog kazališta.
Ipak, više od šest godina, oni koji su htjeli ići u Baljšoj, morali su predstave gledati na maloj pozornici, poznatoj kao Nova pozornica. Legendarna povijesna zgrada u kojoj je kazalište smješteno, rekonstruirana je od 2005. godine. Stručnjaci su upozoravali kako je zgrada pred rušenjem.
No proces obnove i preuređenja nije bio jednostavan. Troškovi su poletjeli nebu pod oblake, milijarde eura visoki, a obnovu nisu pratila samo kašnjenja u izvedbi radova već i milijune vrijedne optužbe zbog pronevjera.
Proces obnove Boljšoja je bio toliko problematičan i zabrinjavajući da je 2009. godine predsjednik Dmitirj Medvedjev stavio gradilište pod osobni nadzor te ustanovio povjerenstvo da prati radove. "Od tada korporacija uključenih dioničara u velikoj je mjeri poboljšala stanje", kaže Sidorov. Ovih su dana skele konačno skinute a Boljšoj ponovno zadobiva svoj stari lik. Izvana i iznutra.
Gledalište je skoro gotovo. Kako izvještavaju ruski mediji, za njegovo ukrašavanje iskorišteno je oko 4 i pol kilograma zlatnih listića. I centralni objekt već stoji na mjestu: ogromni kristalni luster detaljno je obnavljan više od dvije godine. "Ovaj je luster poput simbola Boljšoja", kaže restaurator Jevgenij Vasiljev.