Horoskopski znakovi koje svi poznajemo temelje se na zvijezdama – ali zvijezde na nebu više nisu ondje gdje su bile kada su znakovi prvi put određeni. Zbog “klimanja” Zemlje kroz tisućljeća, naše viđenje zviježđa promijenilo se, pa bi vaš horoskopski znak mogao biti drukčiji nego što ste vjerovali cijeli život.
Još u antičko doba grčki astronom Hiparh primijetio je da se nebo pomiče. Zemlji treba 26.000 godina da napravi puni krug u svojoj osi, a taj pomak znači da se položaj zviježđa mijenja za jedan stupanj svakih 72 godine. Tako danas horoskopski znakovi više nisu usklađeni s istim zviježđima kao prije 2.000 godina.
Zapadna astrologija i dalje koristi tropski zodijak, vezan uz godišnja doba, dok indijska astrologija prati siderealni zodijak, koji se temelji na stvarnom položaju zvijezda. Zbog toga se ta dva sustava stalno razilaze.
Dodatno, zviježđa nisu jednako velika. Primjerice, sunce u Djevici boravi više od mjesec dana, dok u Škorpionu tek tjedan. Astronomi naglašavaju i postojanje 13. zviježđa – Ophiuchus (Zmijonoša), koje su Babilonci izostavili kako bi imali 12 urednih horoskopskih znakova koliko i mjeseci u kalendaru.
Iako danas znamo da astrologija nema znanstveno uporište, horoskopi i dalje privlače pozornost. Povjesničari objašnjavaju da je njihova snaga u prilagodljivosti – od proroštava u drevnim carstvima, preko horoskopa koje su izrađivali Kepler i Galileo, pa sve do današnjih aplikacija na pametnim telefonima.
Za precizniji uvid provjerite interaktivni prikaz na web-stranici New York Timesa.
