Ringo Starr, slavni bubnjar Beatlesa, djetinjstvo je provodio u bolnicama
Na današnji dan prije 85 godina, 7. srpnja 1940. rođen je Richard Starkey, poznatiji pod pseudonimom Ringo Starr.
Rodio se u Liverpoolu. Roditelji Elsie Starkey (djevojačko prezime Gleave) i Richard Starkey razveli su se kad su Starru bile tri godine, te se poslije njegova majka udala za Harryja Gravesa, koji je potaknuo njegov interes za glazbu.
Bio je bubnjar slavnih Beatlesa od 1962. do 1970. godine. Pjevao je u brojnim poznatim pjesmama ove kultne pop grupe (poput Yellow Submarine i With a Little Help from My Friends te Beatles verzije pjesme Act naturally), a napisao je pjesme Don't Pass Me By i Octopus's Garden.
Sa šest godina imao je apendicitis (crijevna upala), čije su komplikacije izazvale desetotjednu komu, tako da se u bolnici zadržao jednu godinu.
S trinaest godina dobio je prehladu koja se razvila u pleuritis od kojeg je dobio plućne komplikacije, zbog čega je u bolnici proveo dvije godine.
U djetinjstvu je imao ukupno 12 operacija. Zbog zdravstvenih problema razvio je brojne alergije i preosjetljivosti na hranu.
Pokazao je talent u umjetnosti i glumi, a bio je vješt i u mehanici. S 15 godina napustio je školu, i u toj dobi jedva je znao čitati i pisati.
Godine 1959. dobio je pseudonim Ringo Starr - zbog prstenja koje je nosio i zato što je pseudonim zvučao "kaubojski". Bio je član liverpoolske grupe Rory Storm and the Hurricanes.
Kada je taj sastav nastupao u Hamburgu, Ringo Starr upoznao je Beatlese, a 16. listopada 1960. svirao je bubnjeve u Hamburgu s Johnom Lennonom, Paulom McCartneyjem i Georgeom Harrisonom.
Stalni član Beatlesa postao je 18. kolovoza 1962. godine, dva dana nakon što Pete Best više nije bio bubnjar u Beatlesima.
Zanimljivo je da su Bestovi obožavatelji uznemireno uzvikivali: Pete zauvijek! Ringo nikad! Neobične fraze koje je Starr skovao, poput hard day's night i tommorrow never knows Beatlesi su uzeli kao nazive dviju pjesama.
Nakon kratka boravka u Hamburgu (1960–61), Beatlesi stalno borave u Liverpoolu i Londonu. Postali su poznati prvo u Engleskoj, a njihova svjetska slava započela je nakon nastupa na televiziji u SAD-u (Ed Sullivan Show u veljači 1964), kada su izazvali dotad neviđenu histeriju mladeži (Beatlemania).
Nastupaju uživo na velikim turnejama, ali glavni oblik njihova djelovanja ostaje s godinama sve ambiciozniji rad na snimanju albuma u studijima Abbey Road u Londonu.
Objavili su dvanaest albuma – Please Please Me (1963), With the Beatles (1963) i Beatles for Sale (1964) označili su ranu fazu, a zrelije, autorski ambicioznije kompozicije nastaju na albumima Rubber Soul (1965), Revolver (1966), napose na Sgt. Pepper’s Lonely Hearts Club Band (1967) te potom na The Beatles (poznat kao »bijeli album«, The White Album, 1968), Abbey Road (1969) i Let It Be (1970); dva su albuma pratila istoimene uspjele glazbene filmove.
Nakon razlaza 1970. svaki od članova sastava ostvario je, s različitim uspjehom, zasebnu glazbenu karijeru.
Neposredno prije nego što je McCartney najavio svoj odlazak iz Beatlesa u travnju 1970., on i Starr su se posvađali zbog McCartneyjevog odbijanja da pomjeri datum izlaska svog istoimenog solo albuma kako bi omogućio Starrov debitantski album, Sentimental Journey, i album Beatlesa Let It Be.
Starrov album - sastavljen od izvedbi predrock standarda koje su uključivale glazbene aranžmane Quincyja Jonesa, Mauricea Gibba, Georgea Martina i McCartneyja - dosegao je sedmo mjesto u Velikoj Britaniji i 22. mjesto u SAD-u.
Starr je nakon Sentimental Journey izdao countryjem inspirirani album Beaucoups of Blues, koji je radio Scotty Moore, a u kojem je sudjelovao poznati studijski glazbenik iz Nashvillea Pete Drake. Unatoč povoljnim kritikama, album je bio komercijalni neuspjeh.
Album "Goodnight Vienna" uslijedio je 1974. i bio je uspješan, dosegnuvši osmo mjesto u SAD-u i 30. mjesto u Velikoj Britaniji.
Starr je potom kombinirao svoje glazbene aktivnosti s razvojem karijere filmskog glumca.
