Mozartova sonata ipak nema ljekovito djelovanje kod oboljelih od epilepsije

Novo istraživanje psihologa s Univerziteta u Beču pokazuje da ne postoje znanstveni dokazi za navodno pozitivan efekt Mozartove sonate KV448 na epilepsiju.

Muzici Wolfganga Amadeusa Mozarta pripisuje se zapanjujući utjecaj, posebno u posljednjih pedeset godina. Izvještaji o mogućem pozitivnom djelovanju slušanja Mozartove sonate na simptome epilepsije dobili su veliku pažnju medija. Empirijska pouzdanost temeljnih znanstvenih otkrića je do sada ostala nejasna. Nova studija bečkih psihologa sada pokazuje da ne postoje dokazi koji bi potvrdili da Mozartova melodija ima pozitivan učinak na epilepsiju.

Mozartova muzika se u prošlosti povezivala s nizom navodno korisnih efekata na ljude, životinje pa čak i mikroorganizme. Tako bi slušanje ove muzike trebalo povećati inteligenciju odraslih, djece ili fetusa u maternici. Bakterije u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda bi bolje radile svoj posao da slušaju Mozartovu kompoziciju, a krave bi davale više mlijeka.

Većina ovih navodnih efekata nema nikakvu znanstvenu osnovu. Zajedničko porijeklo ovih ideja može se dovesti u vezu s opažanjem privremenog povećanja performansi učenika na testovima prostorne percepcije nakon slušanja prvog dijela Mozartove sonate.

U skorije vrijeme, neke studije su prijavile ublažavanje simptoma kod pacijenata s epilepsijom, međutim novo istraživanje s bečkog univerziteta, zasnovano na cjelokupnoj dostupnoj znanstvenoj literaturi o ovoj temi, je pokazalo da ne postoje pouzdani dokazi o tako pozitivnom djelovanju Mozartove muzike. Navodni pozitivni utjecaji su pripisani Mozartovoj glazbi na osnovu selektivnih izvještaja, suviše malih uzoraka i neadekvatnih istraživačkih praksi.

''Mozartova glazba je prekrasna, ali nažalost ne možete očekivati da će pomoći kod epilepsije'', rezimirali su istraživači.

Studija je objavljena u stručnom časopisu ''Nature Scientific Reports''.