Mostarska sopranistica dobitnica nagrade za životno djelo hrvatskog glumišta

Glumac Mustafa Nadarević i sopranistica Blaženka Milić ovogodišnji su dobitnici nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje Hrvatskoga društva dramskih umjetnika (HDDU), istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji za novinare HDDU, na kojoj su objavljena i imena nominiranih umjetnika u kategorijama drama, opereta/mjuzikl i ples, čiji će dobitnici biti poznati 24. studenoga na svečanoj dodjeli u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Predsjednica žirija za dramu Mirela Brekalo Popović istaknula je da je žiri za operetu i mjuzikl nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dodijelio sopranistici i dugogodišnjoj prvakinji HNK-a u Zagrebu Blaženki Milić, prenosi Hina.

Kako je istaknuto u obrazloženju nagrade, "iskrenost interpretacije i umjetničko poštenje krase karijeru primadone Blaženke Cigić Milić, koja je u razgovorima često znala reći da svaku rolu koju pjeva, pjeva sa srcem". Poseban doprinos, dodaje se, dala je na polju duhovne i domoljubne glazbe, posebno u domovinskom ratu na koncertima mira i nade na kriznim ratom pogođenim područjima.

Početak karijere

Milić je rođena u Mostaru gdje je počela umjetničku karijeru 1961. godine.

Blaženka Milić je već u najranijoj dobi pokazivala znakove izrazite glazbene nadarenosti. Prvi su joj glazbeni učitelji u Mostaru bili časna sestra Gaudiencija i fra Stanko Vasilj. U rodnom je gradu pohađala srednju stručnu učiteljsku školu te bila prvom učenicom Odjela za solo pjevanje tamošnje glazbene škole, na kojoj ju je pjevačkom umijeću podučavala profesorica Milka Padovan: na njezin je poticaj Blaženka Milić 3. ožujka 1961. nastupila na pozornici mostarskoga Narodnog pozorišta u ulozi Petrice u glazbenom igrokazu Đerdan Jakova Gotovca, pa se taj datum i službeno smatra početkom Blaženkine umjetničke karijere.

Poslije završene srednje glazbene škole u Mostaru, položila je prijemni ispit i nastavila studirati solopjevanje u razredu prof. Lava Vrbanića na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Uz mnoge javne nastupe u sklopu redovitih Akademijinih priredba u Hrvatskom glazbenom zavodu, kao studentica je pjevala zapažene solističke sopranske dionice i uloge u vrlo zahtjevnim vokalno-instrumentalnim i scenskim djelima, primjerice Bachovoj kantati Actus tragicus i Pasiji po Ivanu, Vivaldijevoj Gloriji, koncertnoj izvedbi Gluckove opere Orfej i Euridika, Mozartovoj Krunidbenoj misi i scenskoj produkciji opere Figarov pir.

Početkom siječnja 1967. diplomirala je s odličnim uspjehom, poslije čega ju je profesor Vrbanić pozvao da poslijediplomski studij nastavi u njegovom razredu na Glazbenom konzervatoriju (engl. New England Conservatory of Music) u Bostonu: taj jednogodišnji studij ostvarila je kao stipendistica Fulbrightova programa.

Potom se 1971. još usavršavala i na Međunarodnoj ljetnoj akademiji Mozarteum u Salzburgu, također u klasi profesora Vrbanića.

Još kao učenica mostarske glazbene škole i studentica zagrebačke Muzičke akademije počela je koncertno nastupati uz pratnju mostarskoga Simfonijskog orkestra pod ravnanjem maestra Alfreda Tučeka.

 Na početku profesionalne karijere sudjelovala i na jadranskoj turneji Simfonijskog orkestra i zbora RTV Zagreb pod ravnanjem maestra Krešimira Šipuša, kada je nekoliko dana zaredom pjevala sopransku dionicu u Beethovenovoj Devetoj simfoniji.

Godine 1969. Blaženka Milić je kao solistica primljena u Operu HNK u Zagrebu, gdje je 20. siječnja 1970. debitirala kao Zorka u Porinu Vatroslava Lisinskog.

Na pozornici zagrebačkoga HNK pjevala je najteži sopranski repertoar i ostvarila više od 50 glavnih opernih uloga,a s ansamblom Opere gostovala je u Stuttgartu i Mannheimu (1972.), Torinu i Ženevi, Brnu i Istočnom Berlinu (1984.), Kijevu i Moskvi (1988.) i Salzburgu (1992.).[11] Zagrebačka publika osobito pamti njezin nastup u Puccinijevoj Tosci 1986. u kojoj su joj scenski partneri bili Nicolai Gedda kao Cavaradossi i Ingvar Wixell kao Scarpija.

Posljednja operna uloga koju je ostvarila u matičnoj kući bila je Verdijeva Aida, čime je na osobit način zaokružila svoju iznimnu pjevačku i umjetničku karijeru: naime, popularnu je ariju Aide na Nilu "O patria mia" svojedobno bila pjevala i na audiciji baš za angažman u Zagrebačkoj operi.

U trideset i jednoj godini provedenoj na daskama HNK-a pjevala je najteži sopranski repertoar i ostvarila više od 50 glavnih opernih uloga, a s ansamblom Opere gostovala je u Stuttgartu i Mannheimu, Torinu i Ženevi, Brnu i Istočnom Berlinu, Kijevu i Moskvi i Salzburgu. Surađivala je s mnogim poznatim hrvatskim dirigentima, primjerice Lovrom von Matačićem, Mladenom Bašićem, Milanom Horvatom, Mirom Belamarićem, Vladimirom Benićem, Inom Perišićem, Igorom Gjadrovom, Vjekoslavom Šutejom, Nikšom Barezom, Vladimirom Kranjčevićem i drugima.

Nagrada Mustafi Nadareviću

Nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika dodijelio je glumcu Mustafi Nadareviću.

"Svojim ukupnim umjetničkim radom, intrigantnim režijama i duhovitim scenarijima, dubokom posvećenošću božici Thaliji, pedagoškim radom i svakim svojim nastupom Mustafa Nadarević je doista potvrdio da je velikan hrvatskog glumišta, koji je cijeli svoj život posvetio umjetnosti riječi, geste i emocije obogativši kulturu Republike Hrvatske, kao i kulture susjednih zemalja", rekla je predsjednica HDDU-a Perica Martinović.

Nadarević je rođen u Banja Luci, a ove se godine navršilo 50 godina otkako je diplomirao glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. "Tijekom svoje duge i plodne profesionalne umjetničke karijere odigrao je više od 80 velikih i glavnih uloga na sceni, uz brojne filmove i televizijske serije. Godine 2006. proglašen je nacionalnim prvakom Drame HNK u Zagrebu. Uz glumu je i uspješan redatelj čije su predstave uvijek bile jedne od najizvođenijih", podsjetila je Perica Martinović dodavši da je Nadarević jedan od najpopularnijih filmskih i televizijskih glumaca koji iza sebe ima 40 igranih filmova i desetke TV drama i brojnih televizijskih serija.

Kao redatelj zapamćen je po izuzetno kvalitetnim i dugovječnim kazališnim predstavama poput "Leta iznad kukavičjeg gnijezda", "Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja" Ive Brešana te "Hasanaginice" prema Milanu Ogrizoviću i drugih.