Mostar: Prijenos uživo premijere opere Richarda Straussa ''Žena bez sjene''

Bečka operna kuća - današnja Bečka državna opera je službeno otvorena 25. svibnja 1869. godine. Svoj 150. jubilej slavi premijerom Straussove opere Žena bez sjene (DieFrauohneSchatten).

Ova opera je svoju svjetsku premijeru imala upravo na sceni Bečke državne opere i to prije sto godina - 10.  listopada1919. godine. Genijalni dvojac Richard Strauss i Hugo von Hofmannsthal su još od 1910. godine vodili diskusije o novoj operi, a naziv njihove četvrte zajedničke opere - Žena bez sjene - je postojao već 1911. godine. Opera je nastala u jekuPrvog svjetskog rata, a završena je 1917. godine. Sam kompozitor je opisao kao "najljepše i najplemenitije djelo". Priča je kompleksna, tematizira dva para - cara i caricu i bojadžiju Baraka i njegovu ženu, i ima sretan kraj do kojeg likovi dolaze putem samospoznaje i snagom volje.

Opera Žena bez sjenese smatra jednim od vrhunskih glazbeno-kazališnogdjela uopće.Samo u Bečkoj državnoj operi je nakon svoje svjetske premijere pod dirigentskom palicom Franza Schalkadoživjela još šest novih produkcija i premijera - 1931., 1943., 1955.,1964. pod vodstvom slavnog Karajana, zatim 1977. i 1999. godine i izvođena je 147 puta.

Dirigent najnovije i jubilarne premijere je Christian Thielemann, jedan od vodećih dirigenata današnjice, koji je u Bečkoj državnoj operi debitirao 1987. godine. Žena bez sjene je njegova treća premijera u Bečkoj državnoj operi nakon premijera operaTristanundIsolde (2003.) i HänselundGretel (2015.).

Reditelj je Francuz Vincent Huguet, kome je ovo ujedno i debitantski nastup u Bečkoj državnoj operi. Senografiju potpisuje Aurélie Maestre, a kostimografiju ClémencePernoud. Dramaturg predstave je  Louis Geisler, a dizajner svjetla je Bertrand Couderc.

Ulogu cara preuzima američki tenor Stephen Gould. Caricu igra finska sopranistica CamillaNylund. Ulogu dadiljeima njemačka operska pjevačica EvelynHerlitzius. Ulogu Baraka igra njemački bariton Wolfgang Koch, a ulogu njegove žene švedska sopranistica Nina Stemme.

Prijenos uživo je omogućila Bečka državna opera, a realiziran je suradnjom Austrijskog kulturnog foruma Sarajevo i  Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača u Mostaru.
Ulaz je slobodan!