10. rođendan diva koje su stvorile priču o prvoj ženskoj klapi u Širokom Brijegu

U povodu 10. obljetnice osnutka ženske klapa ''Diva'' iz Širokog Brijega zainteresiranoj će publici u četvrtak, 15. studenoga, u 19:30 sati u kinu Borak predstaviti svoj prvi album ''Majka Mari kose plela'' koji čini sukus vrlo uspješnog rada prve ženske klape u ovom zapadnohercegovačkom gradiću.

Scardona, vodeća hrvatska diskografska kuća specijalizirana za dalmatinsku klapsku glazbu, izdavač je albuma ''Majka Mari kose plela'' koji sadrži deset pjesama različite kulturne baštine poput tradicionalne izvorne dalmatinske pjesme, obrade izvornih napjeva iz Hercegovine i šire unutrašnjosti te dvije nove pjesme.

Inicijativa je potekla iz Dobrkovića

Klapa se prvi put okupila na inicijativu bivše članice Marije Cigić (djevojački Musa, nap. a.) i počela s radom. Članice prve klapske postave bile su povezane prijateljstvom i suradnjom preko Glazbene škole Široki Brijeg, mješovitog širokobriješkog crkvenog zbora Sveta Cecilija ili pak posla. Iako na samom početku nisu ni imali naziv klape, na koncu su ime "Diva" odabrali po Divi Grabovčevoj, hrabroj Hercegovki i djevojci simbolu ovog kraja.

''Sama ideja o osnivanju ženske klape u Širokom Brijegu došla je posve neočekivano prilikom jednog razgovora s Ivanom Spajićem, članom crkvenog zbora i muške klape u Dobrkovićima koja je tada već djelovala i nastupala na ovim lokalnim prostorima. Cilj nam je bio okupiti prelijepe ženske glasove zaljubljene u klapsko a capella pjevanje'', kazala je u razgovoru za Bljesak.info Marija Cigić, voditeljica crkvenog zbora u Dobrkovićima i inicijatorica ove lijepe priče.

Marija je počela tragati za prvim članicama, a njezin se kolega Ivan dao u potragu za stručnom pomoći od onih koji se razumiju u klapsko pjevanje i koji su svojim savjetima doprinijeli utemeljenju klape i njezinom kasnijem stasavanju.

''Kako nije bilo puno prepreka za realizaciju našeg cilja, ideju smo vrlo brzo proveli u djelo i tako je krenula naša priča'', ističe naša sugovornica koja je sa svojim kolegicama nakon samo godinu i pol od utemeljenja održala i prvi samostalni nastup u punom širokobriješkom kinu ''Borak''.

Brojni izazovi na početku puta

Ženska klapa '' Diva'' svojim prepoznatljivim zvukom stare izvorne dalmatinske i hercegovačke napjeve održava živim. No, kako priznaju ove vrijedne glazbenice, sami početci njihova djelovanja nisu bili nimalo lagani, napredak se odvijao vrlo sporo i teško.

''Kako nas većina nije pjevala ovakvu vrstu glazbe, napredak je bio vrlo spor. Susretale smo se i s odlaskom pjevača, pogotovo prvih soprana koji su ključni za zvuk klape. U ovih deset godina djelovanja čak četiri različita pjevača imali su ulogu prvog soprana. Sve su to bili izazovi koje smo uspješno svladali kako bi danas s ponosom slavili ovu obljetnicu'', kazuje u razgovoru za Bljesak.info članica klape Marijana Ćeškić.

U njihovom desetogodišnjem djelovanju kroz klapu je prošlo čak 15 članica. Danas je aktivno njih devet, dok je jedna članica trenutačno na porodiljnom dopustu. To su Marija Čolak, Marijana Ćeškić, Matea Galić, Marija Marušić, Ivana Paponja, Dina Ćavar, Maja Smolić, Romana Bokšić, Iva Sušac i Marina Cigić. Od 2013. godine žensku klapu ''Diva'' vodi umjetnički voditelj profesor Tomislav Sušac koji je uzajamnu ljubav prema glazbi i vokalnom stilu klapskog izričaja pretvorio u odličnu harmoniku.

Iako članice dolaze i odlaze, a uvijek se u potrazi za novima, ženska klapa ''Diva uvijek nastoji svojim radom i nastupima doprinositi promidžbi klapskog pjevanja na ovim prostorima, kulture i vokalne tradicije hrvatskog naroda, ali i općenito svoga grada Širokog Brijega.

Uživaju veliku podršku sugrađana i prijatelja

Tradicija klapskog pjevanja u Hercegovini datira još od prošlog stoljeća, s kraja 60-tih godina. Naime, poznato je kako je klapa "Mostar" od 1967. godine nastupala na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, dok je na području Trebižata istih godina pri HKUD "Seljačka sloga" djelovala klapa "Trebižat", čiji je član bio i otac današnjeg umjetničkog voditelja ženske klape ''Diva''.

''Popularizacijom klapskog pjevanja u Hrvatskoj i rastom klapa koje su se stilski prilagodile širem slušateljstvu, trend se prenio i u Hercegovinu. Velik broj klapa je niknuo u godinama kad smo i mi počeli sa svojim radom, od kojih su neke i danas aktivne. Kao i svaki trend, uvijek ima uspona i padova, prevelikog do nikakvog interesa'', smatra Marijana Ćeškić.

''Mi smo imale sreću što živimo u takvom gradu gdje smo jako dobro prihvaćene i imamo podršku naših sugrađana i prijatelja. Podrže nas u svim naših projektima na čemu smo im jako zahvalne'', dodaje naša sugovornica u razgovoru za Bljesak.info.

Formula njihovog uspjeha, složili bi se brojni njihovi slušatelji, krije se u tome što je svaki njihov nastup na jedan suvremeni način priča o zaboravljenim hercegovačkim napjevima, pri čemu na poseban način brinu o zaštiti njihove izvornosti i autohtononosti kako bi time istaknuli ljubav prema materinskom, hrvatskom jeziku.

Prva osvojena nagrada je uvijek najdraža

Ženska klapa ''Diva'' je do sada nastupala po Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori i osvajala brojne nagrade i priznanja. Mogu se podičiti činjenicom kako su kao prva ženska klapa iz Bosne i Hercegovine nastupili na Večeri debitanata Festivala dalmatinskih klapa u Omišu 2010. godine.

''Najdraža nam je ona prva osvojena nagrada, koju sigurno svatko od starih članica pamti, a to je treća nagrada stručnog žirija na 14. Međunarodnom festivalu u Perastu 2014. godine'', ističe naša sugovornica.

Dodaje kako su ponosne i na ovu godinu na izmaku kada su na istom festivalu u Perastu osvojile također treću nagradu stručnog žirija te u kategoriji za novu klapsku pjesmu osvojile prvu nagradu izvodeći pjesmu Tončija Ćićerića.

''Svi mi kroz svoj životni put pokušavamo ostaviti zapis, na ovaj ili na onaj način. Tako je i ovaj nosač zvuka naš zapis i trajni trag postojanja jedne ženske klape "Diva" iz Širokog Brijega. Nadamo se kako će slušatelji uživati u pjesmama kao što smo mi uživale izvodeći ih'', poručila je Marijana Ćeškić na kraju razgovora za Bljesak.info.