'Žrtve Holokausta iz Austrije i BiH: portreti i sjećanja'

Austrijski kulturni forum Sarajevo, u suradnji sa Židovskim kulturno-prosvjetnim i humanitarnim društvom La Benevolencija organizirao je večeras izložbu i prezentaciju knjige o žrtvama holokausta iz BiH i Austrije.

Izložba „Žrtve Holokausta iz Austrije i Bosne i Hercegovine: portreti i sjećanja“, autora Anise Hasanhodžić i Rifeta Rustemovića, znanstvenih suradnika na Akademiji znanosti Republike Austrije, otvorena je u galeriji Novi Hram.

Izložba njeguje transnacionalnu kulturu sjećanja, predstavljajući na 22 panela, putem teksta, dokumenata i fotografija, životne sudbine žrtava i stradalnika holokausta iz Austrije i Bosne i Hercegovine, s naročitim fokusom na Jevrejima iz Austrije, koji su nakon 1938. godine kao emigranti došli u Jugoslaviju te su, kao izbjeglice boravili i u bh. gradovima: Banji Slatini kod Banje Luke, Bosanskom Šamcu, Brčkom, Čapljini, Derventi i Gacku.

Jedan od autora izložbe Anisa Hasanhodžić je kazala da će posjetioci moći vidjeti odabrane fotografije žrtava holokausta iz BiH i Austrije, s naglaskom na židovske intelektualce, bečke studente, one koji su do Drugog svjetskog rata, bosanski Židovi, studirali u Beču da bi se potom vratili i ovdje sve do holokausta dijelili sudbinu sa svojim komšijama u BiH.

''Dok je naglasak kod biografija austrijskih Židova na skupini onih oko 1.000 osoba koje su prije Drugog svjetskog rata i u toku Drugog svjetskog rata utočište našli kao izbjeglice u BiH u šest skupnih boravišta u gradovima Bosanski Šamac, Banja Slatina kod Banje Luke, Brčko, Derventa, Čapljina i Gacko.

Govoreći o knjizi „Žrtve Holokausta iz Bosne i Hercegovine: portreti i sjećanja“, čiji su također autori Anisa Hasanhodžić i Rifet Rustemović, Hasanhodžić je napomenula da to nije njihova prva zajednička knjiga, te da su 2015. godine objavili knjigu koja se bavila historijom bosanskohercegovačkih Žodova u 15 bh. gradova.

Po njenim riječima, ovo je nastavak istraživanja „posvećen našim susjedima Židovima i onome što se u toku Drugog svjetskog rata dešavalo u BiH, onome što je BiH u tom nekom kulturološkom smislu i osiromašilo“.

''Naš je cilj da se to ne zaboravi, da naredne generacije mogu nešto pročitati o tome, a u knjizi „Žrtve Holokausta iz Bosne i Hercegovine: portreti i sjećanja“, obrađeno je 18 biografija žrtava holokausta iz BiH'', kazala je Hasanhodžić.

Jedan od autora izložbe i knjige Rifet Rustemović je kazao da se njegova kolegica Anisa Hasanhodžić i on posljednjih šest godina intenzivno bave prošlošću Židovi Bosne i Hercegovine, počevši od knjige „Tragovima naših susjeda: Židovi u Bosni i Hercegovini i holokaust“ iz 2015. godine.

''Nastavili smo dalje taj zajednički rad i istraživanja na povijesti i osvjetljavanju prošlosti koja je zadesila naše susjede u Drugom svjetskom ratu'', kazao je Rustemović.