Zlato preskupo, srebro sve privlačnije za investitore

S obzirom na rastuću globalnu potražnju, pad zaliha i relativno nisku cijenu, srebro bi u 2025. godini moglo postati iznimno atraktivan plemeniti metal za ulaganje, osobito u razdoblju inflacije i energetske tranzicije.

Za razliku od zlata, čija cijena obara rekorde i postaje nedostižna prosječnom kupcu, srebro i dalje ostaje pristupačno. Jedna unca, odnosno 31,1 gram, trenutno stoji oko 30 američkih dolara, a prognoze ukazuju na mogući daljnji rast.

Njemačka kompanija Heraeus predviđa rast cijene srebra od preko 30 posto tijekom ove godine. Commerzbank je nešto oprezniji, dok Metals Focus očekuje rast sve do 40 dolara po unci zbog neravnoteže ponude i potražnje, objavio je portal t-online.

Industrijska potražnja diktira cijenu

Za razliku od zlata, srebro je izrazito vezano uz industriju. To ga čini osjetljivijim na tržišne šokove, ali i potencijalno podcijenjenim. Nakon nedavnih američkih carina koje je uveo bivši predsjednik Donald Trump, cijena srebra pala je gotovo 13 posto u dva dana.

Unatoč kratkoročnim oscilacijama, analitičari smatraju da postoji prostor za rast. Povijesni omjer cijene zlata i srebra iznosi 70:1, dok je danas blizu 100:1.

Peter Krauth, urednik Silver Stock Investora i autor knjige The Great Silver Bull, ističe da su carine zabrinjavajuće, ali još nema dokaza da industrijska potražnja slabi.

"Pad na 29 do 30 dolara bio bi izvrsna prilika za kupnju fizičkog srebra ili dionica rudarskih kompanija", izjavio je za Investing News Network.

Zelena tranzicija podupire potražnju

Srebro već četvrtu godinu zaredom bilježi veću globalnu potražnju od proizvodnje, što dodatno pritišće tržište. Oko 70 posto proizvodnje koristi se u industriji, najviše u sektoru obnovljivih izvora energije.

Zahvaljujući izvrsnim vodljivim svojstvima, srebro je ključni materijal za solarne panele – sektor koji troši oko 20 posto svjetske proizvodnje srebra. Taj udio će, prema analitičarima Bank of America, nastaviti rasti.

Nove solarne tehnologije, poput TopCon i HJT, troše znatno više srebra nego dosadašnja PERC tehnologija, čak 220 mg po modulu u odnosu na dosadašnjih 80 mg.

Kako bi se pokrila potražnja, tržište sve više crpi postojeće zalihe, uključujući one s burzi u Londonu, New Yorku i Šangaju. U posljednjih pet godina zalihe su pale za gotovo 25 posto, na 1243 milijuna unci.

Osim u solarnim panelima, srebro je važan element u razvoju električnih vozila, baterija i podatkovnih centara, sektorima koji bilježe snažan globalni rast, osobito u kontekstu razvoja umjetne inteligencije.

Krauth procjenjuje da bi carine mogle čak i potaknuti domaću proizvodnju solarnih modula u pojedinim državama, čime bi se dodatno pojačala lokalna potražnja za srebrom, prenosi Tportal.