Žene među najugroženijim kada je u pitanju pandemija koronavirusa

Phumzile Mlambo-Ngcuka, izvršna direktorica UN Women, UN-ove agencije za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena, skrenula je pažnju na veliku ugroženost žena u krizi koju prouzrokuje pandemija koronavirusa i COVID-19.

Ona je pozvala vlade svjetskih zemalja da u planiranju odgovora na krizu uzmu u obzir rodnu perspektivu, i omoguće strategije jačanja otpornosti žena u situaciji kada su one višestruko pogođene negativnim posljedicama pandemije.

Globalno, 70 posto žena radi u zdravstvenom i socijalnom sektoru, zbog čega su višestruko izložene infekciji i negativnim posljedicama pandemije.

„Dok svjetske burze padaju, škole i univerziteti se zatvaraju, kod kuće pravimo zalihe, a naši domovi postaju prostor u kojem je dodatni pritisak, jasno je da je u pitanju zdravlje i mnogo više od toga. Ova pandemija predstavlja veliki šok za naša društva i ekonomiju, ali nam otkriva i slabosti naših poslovnih i privatnih odnosa koji funkcioniraju samo kada žene u njima imaju višestruke i neplaćene uloge“, kazala je Mlambo-Ngcuka.

Pored toga što u novonastaloj situaciji žene rade od kuće, one se i dalje najčešće brinu o djeci i starijim članovima i članicama domaćinstva, ali i o samom domaćinstvu, obavljajući do tri puta više neplaćenog kućnog rada nego muškarci. S obzirom na propisane mjere samoizolacije i karantene, u domaćinstvima raste rizik od obiteljskog nasilja. Također, žene i dalje često rade u oblasti sive ekonomije, i u vremenu krize među prvima ostaju bez posla.

Phumzile Mlambo-Ngcuka ističe: „Potrebne su nam strategije koje će ublažiti krizu i koje će uzeti u obzir zdravstvene i ekonomske posljedice pandemije na žene, te jačati njihovu otpornost u kriznim situacijama. Neophodno je da potrebe žena budu ugrađene u kreiranje strategija oporavka, da se njihov glas jasno čuje u donošenju odluka, da budu među prvima kojima će biti pružena pomoć, i da budu dijelom izgradnje dugoročnih rješenja.“

Mlabo-Ngcuka je kazala da je ovo trenutak u kojem vlade mogu prepoznati snagu doprinosa žena, ali i nesigurne uvjete rada kojima su žene izložene. To podrazumijeva fokus na sektore u kojima žene čine većinu radne snage, ali su slabije plaćene – poput žena zaposlenih u ugostiteljstvu; žena koje rade na poslovima čišćenja i održavanja prostora; kasirki; njegovateljica; vlasnica malih biznisa; i žena koje rade u oblasti sive ekonomije.

„COVID-19 nam pruža priliku da napravimo radikalne promjene koje bi ispravile višegodišnje nejednakosti u različitim poljima života. Tu ima prostora ne samo za podršku izdržljivosti, nego i za oporavak i rast. Molim vlade država, kao i sve pružatelje usluga, uključujući i privatni sektor, da iskoriste ovu priliku za planiranje odgovora na COVID-19, i da u potpunosti uzmu u obzir rodnu perspektivu tako što će u proces uključiti eksperte/ice za rodnu ravnopravnost i omogućiti prostor za žene u svim sferama donošenja odluka.“

Primjerice, potrebno je osigurati sredstva za sigurne kuće za žene koje napuštaju nasilne veze, i kreirati ekonomske mjere za pomoć oblastima gospodarstva u kojima dominiraju žene.

Također je potrebno sakupljati podatke razvrstane po spolu, kako bi učinak pandemije na muškarce i na žene bio što jasniji, uključujući i različite stope infekcije, ekonomske posljedice, nesrazmjeran teret rada u oblasti njege, te slučajeve nasilja u obitelji i seksualnog nasilja.

„Ovo je trenutak kada trebamo prepoznati snagu solidarnosti. Ovo je prilika da izgradimo bolje, snažnije, otpornije i ravnopravnije društvo. Ovo je trenutak za smjelo određivanje prioriteta. Ukoliko sada napravimo prave korake u kontekstu obnavljanja budućnosti, to će donijeti veliko olakšanje i nadu ženama širom svijeta u periodu koji dolazi.“