Zemaljski muzej BiH 129. rođendan dočekao u nezavidnoj situaciji

Najreprezentativnija i najstarija znanstveno-obrazovna i kulturna institucija u Bosni i Hercegovini Zemaljski muzej BiH obilježit će 1. veljače 129. rođendan, a kolektiv te institucije pripremio je cjelodnevni i bogat program za sve posjetitelje.

Osim izlaganja originala sarajevske Hagade, svi koji posjete Muzej tog dana moći će uživati u raznovrsnim sadržajima, poput cjelodnevne prodajne izložbe muzejskih publikacija, suvenira i starih razglednica, najmlađi će moći sudjelovati u radionici za djecu "Mozaika" u Odjeljenju za arheologiju, a bit će upriličeno i predstavljanje kartica Kluba prijatelja Zemaljskog muzeja BiH.

U večernjim satima Muzej će prirediti koncert kvinteta "Klaster" Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, te otvaranje dviju izložbi - arheološke postavke "Ars erotica" autora Adnana Busuladžića te "Arktičke sudbine" Nicolassa Mingassona, obje u zgradi Odjeljenja za etnologiju.

Muzej nekada i sad

Direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić istaknuo je da će proslava rođendana biti prilika za sve posjetitelje da vide, osim stalnih postavki, i neke nove stvari koje do sada nisu imali priliku pokazati. Poentu priče vidi u tome da se svi zajedno podsjete što je Muzej nekada bio i što je on sada.

Usprkos znamenitoj godišnjici, Zemaljski muzej BiH i ove je godine obilježava u nezavidnoj situaciji, neriješenog pravnog statusa i s brojnim infrastrukturnim problemima. Muzejskim uposlenicima prije nekoliko dana isplaćena je plaća za prosinac 2013. godine, a veliki problem predstavlja i stara zgrada koja urgentno zahtijeva velika sredstva za obnovu.

''Zgrada je izgrađena 1912. godine, a pogotovo je zadnji rat učinio svoje. Poslije toga je sve kampanjski obnavljano koliko se moglo, međutim, ona je suštinski fizički ugrožen objekt i moramo naći načina da se novac za njenu obnovu osigura'', ustvrdio je.

Nešto od sredstava se uspije osigurati, te je tako u tijeku implementacija više od milijun KM iz Specijalnog fonda američkih veleposlanika za očuvanje kulturnog naslijeđa, međutim, Sijarić ističe da to nije ni približno dovoljno.

''Moramo to fizički sačuvati, a ne samo u našim glavama. Naše društvo očigledno ima mentalnu blokadu da samo sebe prizna, a drugi aspekt je fizička ugroženost zgrade'', mišljenja je direktor Muzeja.

Novi zakon

Smatra da je za rješavanje statusa ove institucije potrebno donijeti zakon o Zemaljskom muzeju na državnom nivou, ocjenjujući to jedinom logičnom pozicijom. Za to, dodao je, treba puno kompromisa, iako ne vidi da su sugovornici trenutno spremni na to.

''Na tome se već radi. Uz pomoć Veleposlanstva SAD-a i UNESCO-a pripremit ćemo prijedlog tog zakona, a onda ostaje da se dva entiteta usuglase o tome. Za sada je sve to još u oblacima'', kazao je.

Sijarić ujedno najavljuje da je u planu obnoviti sobu u kojoj se čuva Hagada, te se već radi na izradi tehničkog i arhitektonskog rješenja. Taj projekt bi trebao biti realiziran u suradnji Muzeja s UNESCO-om i francuskim veleposlanstvom.

''Oni će pomoći da se tijekom ove godine u potpunosti obnovi prostorija u kojoj se čuva Hagada, da bude malo modernija i pristupačnija te da se još više podigne sigurnost koju pružamo toj knjizi, jer je to uvjerljivo najvredniji pojedinačni predmet koji se čuva u Zemaljskom muzeju'', naglasio je.

U okviru tog projekta u tijeku su i pregovori s jednim od najznačajnijih svjetskih muzeja - Louvreom, a suradnja ne bi podrazumijevala razmjenu izložbi ili financijsku podršku, već prvenstveno strateški fokus na osnovne infrastrukturne probleme kojima je osnova zaštita kulturnog naslijeđa.

Autor arheološke postavke "Ars erotica" Adnan Busuladžić navodi da je na cijeloj studiji koja je realizirana kao rezultat izložbe radio oko godinu dana. Riječ je o izdvojenih 70-ak predmeta iz antičke zbirke Zemaljskog muzeja koji se mogu staviti u kontekst antičke seksualnosti i socijalnih odnosa, a koji su vladali u antičkoj Grčkoj i Rimu, poput tema braka, različitih ljubavnih odnosa, običajne prakse i drugo.

''Na izložbi će biti predstavljeni i kultovi koji govore o tom segmentu, poput erosa, Arfodite, Apolona, Dionisa, ali i različitih predmeta poput vjenčanih prstenova, različitih privjesaka na tu temu, žetona iz rimskih javnih kuća, osobnih stvari te slikane keramike koja prikazuje takve scene i kultove'', precizirao je Busuladžić.

Izložbu "Arktičke sudbine" francuskog fotografa Nicolassa Mingassona čine fotografije koje prikazuju život jedne od najizoliranijih zajednica Dolgana, malog naroda koji naseljava krajnji sjever Rusije. Fotografije ilustriraju svakodnevni život, tradiciju i prilagođavanje modernim tokovima života, a premijerno su predstavljene u prestižnom Muzeju čovjeka u Parizu.