Zbog visokih temperatura otrovne zmije i krpelji vrebaju iz prirode

Neuobičajeno visoke temperature za početak i sredinu travnja idealne su za provođenje vremena u prirodi, međutim, treba naglasiti kako to sa sobom nosi brojne opasnosti.

Stručnjaci upozoravaju da zbog visokih temperatura zmije već izlaze na površinu zemlje iz svojih zimskih skloništa, a jedna od prijetnji su i krpelji čiji ubod može biti poguban za čovjeka.

''Ovo je već drugi poskok u razmaku od samo nekoliko dana kojeg sam ubio gotovo na pragu kuće'', napisao je jedan Gruđanin prije nekoliko dana.

Osim u Hercegovini, zmije zadaju probleme poljoprivrednicima i u US županiji. U selu Skokovi, nadomak Cazina, poljoprivrednik Bajro Kudić usmrtio je zmiju za koju kaže kako je bila duža od 1,50 m.

''Izgleda kako sam je zahvatio traktorom dok sam orao njivu i iznenadio sam se kada sam vidio kolika je. Zmije su, izgleda, poranile ove godine jer su primijećene na brojnim mjestima oko našeg sela'', kaže Kudić.

Prema riječima ravnatelja Veterinarske stanice u Sanskom Mostu Senada Bešića, zasad nema službenih informacija o tome da su se zmije pojavile u neuobičajeno velikom broju. Prema njegovim riječima, sunce i toplo vrijeme pogoduju tim gmizavcima zbog toga što su protekla dva mjeseca bila hladna, pa su zmije jedva dočekale prvo sunce kako bi izišle iz skloništa.

''Zmija se ne treba bojati niti ih ubijati jer su one važan čimbenik za očuvanje ravnoteže u ekosustavu. Treba izbjegavati kretanje nekultiviranim područjima, gdje su visoka trava i kamenite površine, jer zmije najviše vole takva područja. Zmija nikada neće napasti prva, ona djeluje isključivo u samoobrani'', kazao je Bešić.

On je za Nezavisne novine naveo kako se protekle godine mogu nazvati “zmijskim” zbog povećanog broja gmizavaca u prirodi. Istaknuo je kako je broj zmija proporcionalan broju glodavaca kojima se one hrane, a samim tim povećava se vjerojatnost da dođu u kontakt s čovjekom. Prema njegovim riječima, na ovim prostorima postoje tri vrste zmija otrovnica: poskok, šarka i planinski žutokrug. Kada je riječ o krpeljima, njih iz prirode vreba oko 300 raznih vrsta.

Većina ih je bezopasna, no, ima i onih koje u sebi nose opasne viruse. Ako krpelj ubode osobu i pusti virus, važno je brzo prepoznati simptome, a oni su vrlo slični gripi. Kada se otkriju simptomi, naravno, treba otići liječniku, ali uznemiruje to što je viru krpelja vrlo teško liječiti.

''Ne postoji specifično liječenje krpeljnog meningoencefalitisa. Mi te bolesnike možemo liječiti samo simptomatičnom terapijom, što konkretno znači snižavanje tjelesne temperature, nadoknađivanje izgubljene tekućine te, ako imaju poremećaj električne moždane aktivnosti pa imaju kompulzivne napade odnosno napade padavice, onda ih, naravno, prekidate s antikompulzivnim lijekovima, ali, nažalost, ne postoji specifično antivirusno sredstvo koje bi moglo djelovati na virus krpeljnog meningoencefalitisa'', kaže infektolog dr. sc. Goran Tešović.

Sada je doba godine kad velik broj ljudi odlazi u prirodu. Virusima koje prenose krpelji u RH zarazi ih se oko 350 godišnje. Vrlo ih je teško liječiti, ali zato se mogu spriječiti. Postoji cjepivo, a potrebno je primiti tri doze, najbolje zimi, da se stigne razviti imunitet. Jedna doza stoji nešto više od 50 KM. Skupo, ali mirni ste sljedećih 5 godina.