Zašto vještice jašu metlu?

Stereotipna slika vještice je zlokobna žena koja u dugoj crnoj haljini i sa šiljatim šeširom na glavi leti na metli.

Ako ste se ikada pitali zašto je metla, u kolektivnoj mašti, postala glavni atribut ovih demonskih bića, objašnjenje leži u ražovom kruhu i drogi, tj. halucinogenoj gljivi ergot.

Naime, u srednjem stoljeću, pa sve do renesanse, kruh se u Europi uglavnom pravio od ražovog brašna. A na raži raste ergot, pečurka koja u većim dozama može biti smrtonosna.

U manjim količinama, međutim, ova gljiva je moćni halucinogen, objašnjava magazin "Atlantik", citirajući srednjovjekovne tekstove u kojima se opisuju ljudi pogođeni "iznenadnim ludilom" koji plešu ulicama do iznemoglosti.

Po povratku u normalno stanje, oni bi opisivali psihodelične vizije koje su pratile njihovo privremeno stanje transa.

Mnogo kasnije, u XX stoljeću, švicarski kemičar Albert Hofman objasnio je efekte LSD-a proučavajući ergot.

S vremenom ljudi su počeli koristiti ergot, ne više da bi mijesili kruh, već zbog njegovih halucinogenih svojstva.

Koja je uloga metle u svemu tome? Poklonici ergota nisu mogli samo progutati pečurku jer bi ona na ovaj način mogla da izazove jake mučnine i kožne iritacije. Za "letenje" bez neželjenih posljedica, bilo je poželjno da drogu apsorbiraju putem kože, posebno genitalija.

A upravo tu dolazi do upotrebe metle, točnije njene drške koja se premazuje pastom spravljenom na bazi ergota.

Godine 1976, američki psiholog Linda Kaporel iznijela je hipotezu po kojoj je krajem XVII stoljeća država Massaccushets bila žrtva "epidemije" ergotizma, a da je epicentar te pandemije bio Salem.