Zašto nam je zimi potrebno više sna i kako to utječe na naše tijelo?

Ljudi su, na više načina nego što mislimo, bića sunca. Kad dani postanu kraći, a jutra tamnija, čini se da i naš san mijenja ritam, čak i ako živimo okruženi neonskim svjetlima grada.

Studija objavljena u znanstvenom časopisu Frontiers in Neuroscience pokazuje da ljudi tijekom zime provode više vremena u REM fazi sna nego ljeti, čak i u urbanim sredinama s obiljem umjetne rasvjete, dok se u jesen bilježi manji udio dubokog sna.

Istraživači s berlinskog medicinskog sveučilišta Charité navode da su ljudski biološki satovi usklađeni sa suncem te da promjene duljine dana i izloženosti svjetlu tijekom godine mogu utjecati na trajanje i kvalitetu sna.

"Možda je jedno od najvrjednijih postignuća ljudske evolucije gotovo potpuna nevidljivost sezonalnosti na razini ponašanja", rekao je dr. Dieter Kunz, klinički psihijatar, istraživač spavanja i klinički kronobiolog s Klinike za spavanje i kronomedicinu u bolnici St. Hedwig u Berlinu, autor studije.

"U našem istraživanju pokazujemo da se arhitektura ljudskog sna znatno mijenja ovisno o godišnjem dobu kod odrasle populacije koja živi u urbanom okruženju", dodao je Kunz u izjavi.

Kako je provedeno istraživanje o ljudskom snu

U istraživanju su sudjelovale 292 osobe koje su spavale u laboratoriju, bez alarma, dok su znanstvenici pratili kvalitetu i trajanje sna. Ispitanici su bili ravnomjerno raspoređeni tijekom cijele godine kako bi se uočile sezonske razlike.

Iz analize su isključeni oni koji su uzimali lijekove koji utječu na san ili kod kojih su zabilježeni tehnički problemi, pa je konačni uzorak činilo 188 sudionika. Većina poremećaja nije pokazivala sezonske razlike, no nesanica se češće pojavljivala krajem godine.

Istraživanje sezonskog spavanja

Iako su ispitanici živjeli u urbanom okruženju s malo prirodnog svjetla i velikim svjetlosnim onečišćenjem, istraživači su ipak uočili suptilne, ali značajne sezonske promjene u snu.

Ukupno trajanje sna zimi je bilo oko sat vremena dulje nego ljeti, no ta razlika nije bila statistički značajna.

Međutim, sudionici su zimi imali oko 30 minuta više REM sna, koji je izravno povezan s cirkadijalim ritmom i promjenama svjetla.

Znanstvenici ističu da bi sezonske razlike mogle biti još izraženije kod zdrave populacije te da bi društvo imalo koristi od fleksibilnijih školskih i radnih rasporeda. Do tada, raniji odlazak na spavanje zimi mogao bi pomoći.

"Sezonalnost je prisutna kod svih živih bića", rekao je Kunz, dodavši da se zimi ljudska fiziologija usporava, što često dovodi do osjećaja iscrpljenosti krajem zime ili početkom proljeća.

Kako svjetlost utječe na san

Robert Soler, bivši inženjer NASA-e koji je proučavao kako nedostatak svjetla u svemiru utječe na cikluse spavanja astronauta, danas je i suosnivač tvrtke BIOS Lighting.

Soler je rekao da količina sna ne ovisi samo o količini svjetla, već i o njegovoj vrsti.

"Sunce prolazi kroz izlazak, dan, zalazak i noć, a svaka od tih faza ima različite boje svjetla koje tijelo tumači kao poticaje za različite razine energije i aktivnosti", objasnio je. "Plavičasto jutarnje svjetlo daje nalet energije i pomaže nam da se razbudimo. Dnevno, jače svjetlo hladnijih tonova signalizira tijelu da bude budno i produktivno, dok jantarne boje zalaska sunca pripremaju organizam za san."

Zimi je, dodaje Soler, cijeli sunčev ciklus skraćen, a noć i tama traju dulje. Zbog toga se ne samo javlja veća potreba za snom, nego i manjak dnevnog svjetla smanjuje razinu budnosti.

Nije riječ samo o razlikama između gradova i ruralnih područja, već i o geografskom položaju.

"Ako živite bliže ekvatoru, zime su svjetlije pa se vaš ritam spavanja možda neće znatno mijenjati", rekao je Soler, dodajući da količina svjetlosnog onečišćenja u okolini također može utjecati na cirkadijalni ritam.

Zašto je san važan

Soler ističe da je način na koji spavamo važniji nego što većina ljudi misli.

"Svi znamo da nam je san potreban kako bismo funkcionirali i bili produktivni, ali on ima mnogo više nijansi", rekao je. "Cirkadijalni ritam ne vodi samo naše obrasce spavanja, već utječe i na budnost i produktivnost. Nedostatak sna ili loša kvaliteta sna izravno utječu na svakodnevni život, kao i na opće zdravlje i dobrobit. Mentalno, metaboličko i kardiovaskularno zdravlje usko su povezani sa snom."

Jamie Evan Bichelman, klinički psiholog i osoba koja cijeli život živi s teškom depresijom, uključujući sezonski afektivni poremećaj (SAP), upozorava da lošiji san tijekom zimskih mjeseci "zarobljava ljude u začarani krug, u kojem je potrebno sve više sna kako bi se nadoknadio manjak kvalitetnog odmora iz prethodne noći".

"Kako dobivamo manje prirodne sunčeve svjetlosti, proizvodnja melatonina izlazi iz ravnoteže, što remeti prirodne procese koji stabiliziraju naš ritam spavanja", rekao je Bichelman, dodajući da mnogi koji pate od sezonske depresije koriste lampe za SAP s različitim stupnjem učinkovitosti.

Problem nekvalitetnih proizvoda

"Tržište je preplavljeno lampama s lažnim tvrdnjama, isključivo u marketinške svrhe. Iako medicinski podaci upućuju na to da SAP lampe mogu pomoći u regulaciji unutarnjih tjelesnih procesa, mnogi potrošači, nažalost, nasjedaju na jeftine imitacije."

Bichelman navodi da i hladnija klima ima svoju ulogu. Grijanje tijekom zime, višak topline i smanjena vlažnost zraka mogu pogoršati kvalitetu sna, budući da tijelu za ugodan san odgovaraju niže temperature.

Loš san, dodaje, utječe i na prehrambene navike, što dodatno pogoršava problem, piše Healthline. 

"Kako se manjak sna gomila, skloniji smo lošijim prehrambenim izborima i brzoj, nutritivno siromašnoj hrani. Takva prehrana, ako se ponavlja, dodatno narušava kvalitetu sna i povećava potrebu za odmorom", zaključio je Bichelman.