Zaposlenici masovno pohranjuju svoje privatne podatke na poslu

Zaposleni sve više koriste tehnološku infrastrukturu i uređaje tvrtke kao vlastite, te ih danas više od 25 posto u svijetu na tome pohranjuje privatne podatke, što za tvrtke može biti vrlo rizično, kao i čuvanje ogromnih količina podataka koje prikupljaju od kojih je tek oko 15 posto ključno za poslovanje.

Pokazuje to uz ostalo najnovije globalno istraživanje Databerg Report jedne od vodećih tvrtki za upravljanje podacima (information management) Veritas Technologies u kojemu je o pohrani podataka ispitano više od 2500 IT profesionalaca, većinom voditelja IT odjela u tvrtkama iz 22 zemlje svijeta.

Objašnjavajući zašto je za tvrtke rizično kada zaposlenici sve češće na njenoj infrastrukturi pohranjuju svoje osobe podatke i dokumente, iz Veritasa prije svega navode da će se u slučaju regulatorne ili kriminalističke istrage tvrtke teško ili gotovo nemoguće pravdati 'neznanjem' da to zaposlenici čine, a može doći i do problema zbog novih pravila o privatnosti u pojedinim zemljama ili u području kršenja autorskih prava.

Ono što zaposlenici najviše pohranjuju na tvrtkinim uređajima su osobni i pravni dokumenti (njih 57 posto), glazbu (47 posto), videozapise (33 posto) te igre (26 posto).

Tvrtke imaju i troškove za tehnološku infrastrukturu i pohranu podataka, a od privatnih podataka zaposlenika nemaju nikakve koristi, kao ni, kako je pokazalo istraživanje, od gotovo 85 posto ukupno pohranjenih podataka koji se smatraju nepotrebnima.

"Samo 15 posto podataka u tvrtkama može se smatrati nužnim za poslovanje, a sve veća zatrpanost podacima tvrtke širom svijeta mogla bi stajati više od 3.300 milijardi dolara do 2020., što su ogromni troškovi", ističu iz Veritasa dodajući da se sve više tvrtki u svijetu suočava s gomilanjem podataka, čuvanjem i važnog i nevažnog te će kad-tad morati primijeniti rješenja za uklanjanje nepotrebnih, zastarjelih ili trivijalnih podataka, prenosi Hina.

Iznose i da primjerice organizacija prosječne veličine koja čuva oko 1000 TB (terabajta) podataka danas godišnje troši i do 650 tisuća dolara godišnje na čuvanje poslovno nevažnih informacija.

Među zemljama s najvećim udjelom 'tamnih' ili suvišnih podataka su, prema istraživanju, Njemačka, Kanada i Australija, čije tvrtke imaju više od po 60 posto takvih podataka, dok je SAD negdje na sredini sa 54 posto.

"Veliku santu podataka najviše 'hrani' sve češće korištenje aplikacija u oblaku (cloud) čije će korištenje porasti za oko trećinu već tijekom 2016. te će usluge u oblaku koristiti 46 posto tvrtki do kraja godine, u odnosu na današnjih 33 posto. Iako je smanjenje troškova jedan od glavnih razloga 'selidbe' podataka u oblak, sve je više i zabrinutosti oko toga jer se time problem može i 'odgurati' dalje u budućnost, što dodatno povećava dimenziju 'tamnih' ili neklasificiranih i nekorisnih podataka", kažu iz Veritasa.

Veritasov globalni Databerg Report slijedi nedavno objavljeni Indeks genomike podataka (Data Genomics Index), koji je prvi precizni uvid u to kakvi se podaci čuvaju u tvrtkama, a temeljeći se na analizi milijardi različitih datoteka taj je indeks pokazao da više od 40 posto sačuvanih podataka nije taknuto ili na bilo koji način obrađeno u zadnje tri godine pa se stoga mogu smatrati i zastarjelima.