Zaleđena jezera i rijeke Hutova blata; ptice pobjegle na ušće Neretve

Prodor polarne hladnoće u mediteransku Hercegovinu nije donio probleme samo poljoprivrednicima i komunalnim službama nego i živom svijetu u cjelini. Dovoljno je pogledati rijeku Bregavu koju je okovao led, pa je zbog hladnoće i suše prestala utjecati u Neretvu.

Da je situacija što se tiče ornitofaune zabrinjavajuća, potvrđuje Josip Vekić, voditelj Službe zaštite okoliša Parka prirode Hutovo blato.

00Situacija je praktično alarmantna, Svitavsko jezero, najveću vodenu površinu u okviru Parka prirode Hutovo blato, više od 90 posto okovao je led'', ističe Vekić.

Ni najstariji žitelji okolnih naselja ne pamte da su se zaledile dvije trećine jezera Škrka, pa više od pedeset posto površine Deranskog jezera.

''Zaleđeno je i korito rijeke Bregave koja dijelom protječe Parkom prirode, od Nereza, odnosno od mosta na magistralnom pravcu M17, pa do Prenja u stolačkoj općini. Dijelom je zaleđeno i pristanište na Karaotoku... Takvom stanju, uz niske temperature, doprinijeli su i niski vodostaji rijeka i jezera.

Niski vodostaji dijelom su posljedica suše, a dijelom izostanka južina, nema plime pa je i vodostaj Neretve nizak, javlja Vecernji.ba. Dalje, smanjen je dotok vode iz kraških polja na sjeveroistoku Hercegovine''., obrazlaže voditelj Službe zaštite okoliša u Parku prirode Hutovo blato.

Dodaje da je i veliki problem što se sve odražava na živi svijet, u prvom redu ptice močvarice.

''Oko 20.000 ptica, koliko se u ovo doba godine nalazi na Svitavskom jezeru, potražilo je staništa uz rijeke Krupu i Neretvu, a smatram kako se glavnina, zbog nedostatka hrane, preselila na ušće Neretve uz more. Dio ptica preselio se i na dijelove nezaleđenih površina u Parku prirode, kao što su Drijen, Orah, Jelim te dijelovi Deranskog jezera. Stanje za ptice močvarice nije dobro.

Proteklih dana oglasile su se ornitološke organizacije s prijedlogom privremene zabrane lova, mogu reći kako bi sa stajališta situacije na jezerima Hutova blata, takva odluka dobro došla. Inače, u ovoj situaciji, apelirao bih na lovce da se orijentiraju isključivo na zaštitu.

Ptice su, zbog zaleđenih površina, sigurno izgladnjele, veliki dio je promijenio staništa, pa je potrebno zaštiti posvetiti dodatnu pozornost'', naglašava Josip Vekić.

Prema tome, ptice močvarice, koje su se zadržale na području juga Hercegovine već su iscrpljene, što lovci ne bi trebali koristiti, već im pomoći da opstanu. U tom smislu je preporuka Ornitološkog društva “Naše ptice” razložna.

Dakle, s obzirom na ekstremne uvjete, očito bi lov trebalo ograničiti dok se vremenski uvjeti ne promijene.