Zagreb je muški grad i održava patrijarhalno uređenje

Zagreb je muški grad i održava dominantno patrijarhalno uređenje naslijeđeno iz vremena posvemašnjeg rasta unatoč širenju debate o rodnoj ravnopravnosti, zaključak je istraživanja u novom broju časopisa Politička misao objavljenog pred obilježavanje rođendana ikone ženskih prava u Hrvatskoj Marije Jurić Zagorke.

Centar za ženske studije koji upravlja Memorijalnim stanom Marije Jurić Zagorke, pripremio je tim povodom za drugu polovicu tjedna raznolik program, no prva profesionalna novinarka, po kojoj su nazvane brojne škole u Hrvatskoj, zapravo je prilično usamljena u počastima koja Zagreb iskazuje rodnim pravima.

Katja Vretenar i Zlatan Krajina s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu proveli su istraživanja u kojem su zaključili da je sustav modernog Zagreba izrastao u grad muškog roda, dok je žena, unatoč svojoj tjelesnoj prisutnosti, tek "simbolički odsutna".

Oni su analizirali zastupljenost žena i muškarca u podacima koji obuhvaćaju 3861 naziv svih javnih naziva, te utvrdili da 1032 ulice i trga ili 27 posto nose osobna imena muškog roda, a tek 69 njih odnosno samo 1,8 posto simbolizira žene.

Žene su zastupljene gotovo 15 puta manje od muškaraca, a većina ulica posvećenih ženama su male sporedne ulice, daleko od središta i važnih prometnica, ističu autori.

Pri tome, od ukupnog broja ulica koje su nazvane po osobnim ženskim imenima tek njih 58 posto predstavlja konkretne povijesne ličnosti vezane primarno uz nacionalnu kulturu, osim Marije Terezije, dok se žene u velikom broju simboliziraju tek arhetipski, tj. uglavnom im pripisuju ulogu majki.

Samo je Prolaz sestara Baković, žena s konkretnim imenima, pronašao svoje mjesto u Donjem gradu i to na prilično skrovitom mjestu. Te antifašističke borkinje Rajka i Zdenka, od 1990-ih do 2009. godine bile su ustupile mjesto nekom Miškecu, muškarcu za kojeg nije bilo sigurnih saznanja ni o imenu niti o zasluzi, ističu autori.

Zagreb ima ukupno 70 trgova, među kojima su tri ženskog imena: Dubravkin trg, Trg Katarine Zrinske i Trg svete Marije Čučerske. Muškim je imenima obilježeno 60 posto trgova, odnosno njih 42. No "dominantnost muškog roda/spola iskazuje se ne samo brojnošću upisanih imena, već i centriranjem pozicija", napominju autori.

Trg svete Marije Čučerske, kao Ulica Marije Sniježne, Ulica Svete Barbare, Svetoklarska ulica i Svetobarbarski odvojak nalaze se na samim marginama proučavanog prostora.

U Zagrebu su, prema jednom izvoru, do 2007. godine bila 292 spomenika i skulpture. Od tog ukupnoga broja njih 145, odnosno 50 posto predstavlja muškarce, od čega konkretne i stvarne povijesne ličnosti njih čak 108, odnosno 75 posto.

Skulptura i spomenika koji utjelovljuju stvarne ženske ličnosti ima tek pet što čini tek 1,7 posto broja spomenika u Zagrebu, navodi se.

Potpredsjednica Stranke rada i solidarnosti i zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević, stanke koja u Zagrebu ima većinu, pozvala je na Zagorkin rođendan, 2. ožujka, ispred njezina spomenika u Zagrebu sve stranke da pri sastavljanju lista za lokalne izbore poštuju ženske kvote, a birače da svoje biračko pravo konzumiraju po tom principu.

Od ukupno 51 gradskog mandata zastupnicima pripada njih 36 odnosno 71 posto, a zastupnicama 15 ili 29 posto.

Autori u Političkoj misli navode neke ranije izrečene zaključke zajedničke sjednice Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova i Povjerenstava za ravnopravnost spolova kojima se utvrđuje da broj žena nije zadovoljavajući. Taj je zaključak dostavljen vijećima gradskih četvrti i službi za mjesnu samoupravu, a potom je u fond imena uvršteno osam žena koje su obilježile život Zagreba i Hrvatske, no do danas su imenovane samo četiri: Park Zlate Bartl, Šetalište Vesne Parun, Park Diane Budisavljević i Ulica Zulejke Stefanini Tućan.

Na Zagorkin rođendan Ustavni sud je odbio zahtjev da se zakon koji regulira pravo na pobačaj proglasi neustavnim i zatražio od Hrvatskog sabora da najdalje za dvije godine donese novi zakon koji regulira to pravo.

Spomenici glavnog i najrazvijenijeg hrvatskog grada izraz su dominacije suvremenog patrijarhata koji ženu smješta u privatnu sferu gdje je njezina glavna zadaća reproduktivna, ističu autori napominjući da tako isto ženu definira jezik, kao i većinska politika. Iako je moderan europski grad koji svoj posvemašnji razvoj duguje paralelnim procesima industrijalizacije i uspostave nacionalnih država tijekom 19. stoljeća, Zagreb je u post-moderni koloplet identiteta, fragmentacije i tokova, prenio modernističko nasljeđe patrijarhata, zaključuju autori.