FOTO | Za samo tri sata je postao grad duhova

I 38 godina nakon jedne od najvećih nuklearnih katastrofa, eksplozije u nuklearnoj centrali Černobil, u gradu Pripjat se još uvijek vide tragovi eksplozije, javlja Anadolu.

O nesreći koja se dogodila 26. travnja 1986. godine i danas se mnogo govori. Očekuje se da će rizik od širenja radioaktivnog materijala postojati još najmanje tri desetljeća.

U Pripjatu, koji je sagrađen 1970. godine za radnike elektrane, već 38 godina nema života. Područje od 30 kvadratnih kilometara oko nuklearne elektrane Černobil i Pripjata, gdje su živjele tisuće ljudi koji su nekada radili u nuklearnoj elektrani, štite ukrajinski vojnici.

Ulazak u zagađena područja regije s visokim rizikom od zračenja nije dozvoljen. Vojnici stalno mjere zračenje posebnim uređajima koje nose sa sobom.

Grad u kojem su prije nesreće živjeli radnici centrale i njihove obitelji i danas je u potpunosti grad duhova. U roku nekoliko sati, dan nakon eksplozije, stanovnici su evakuirani, a u gradu još uvijek postoji rizik od radijacije.

Nesreću u Černobilu mnogi smatraju mnogo opasnijom od bacanja atomske bombe na Hirošimu u Japanu 1945. godine.

Do nesreće u nuklearnoj centrali u Černobilu došlo je u četvrtom reaktoru. U eksploziji je krov centrale težak dvije tone odletio u zrak, zbog čega se radioaktivni materijal od osam tona pomiješao s atmosferom. U nesreći je na mjestu nesreće poginula 31 osoba.

Vlasti tadašnjeg Sovjetskog saveza su pokušale prikriti nesreću, zbog čega je stanovništvo iz Pripjata evakuirano tek narodni dan. Za tri sata, Pripjat je postao grad duhova, a u narednih nekoliko dana na tisuće tona kemijskog materijala je bačeno na reaktor.

Otrovni plin koji se pojavio nakon eksplozije utjecoa je i na zemlje poput Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i jedan dio europskih zemalja. Otrovni oblaci nakon deset dana stigli su do SAD-a, Kanade i Japana.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 600.000 ljudi na području od 30 kilometara od mjesta nesreće, bilo je izloženo visokoj dozi radijacije.

Oko pet milijuna ljudi u Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji živi na područjima na kojima je rizik od radijacije visok.