Za oblik nosa 'krivite' klimu

Nosevi su nesumnjivo najistaknutije obilježje naših lica, a njihov je oblik jedinstven, no oblik i dužina nosa, dokazao je britanski liječnik i antropolog Arthur Thomson u 19. stoljeću, nisu puka genetska slučajnost.

Nos ima mnogo važnih uloga. Osim onog očitog, usmjeravanja zraka i mirisa u naše glave, nos izmjenjuje zrak koji udišemo, osiguravajući da bude topao i vlažan do dolaska u pluća.

Nosna šupljina pomaže i u sprečavanju infekcija. Dlačice u nosu zaustavljaju veće čestice i patogene koje udahnemo, a ljepljiva sluz 'lovi' druge neželjene posjetitelje i mikrobe.

Oblik nosa, naravno, ovisi o obliku nosa vaših roditelja i njihovih roditelja i tako dalje. Ali to nije jedino što ga oblikuje.

Britanski anatom i antropolog Arthur Thomson još je u 19. stoljeću pokazao da su dugi, uski nosevi češći u regijama s hladnijom, sušom klimom. Kraći i širi nosevi karakteristika su toplijih i vlažnijih podneblja. To pravilo danas je poznato kao Thomsonovo.

Njegova teorija ranije se dokazivala na ostacima lubanja, a sada su znanstvenici prvi put pravilo testirali na živim ljudima koristeći se 3D tehnologijom.

Skupina stručnjaka koju su predvodili Arslan Zaidi i Mark Shriver proučavala je noseve ljudi iz zapadne Afrike, istočne i južne Azije i sa sjevera Europe.

Pojedincima su mjerili širinu i dužinu nosnica, razmak između nosnica, visinu nosa, dužinu nosne kosti i vanjsko područje nosa. Rezultate su objavili u časopisu PLOS Genetics.

Kada su analizirali podatke potvrdili su Thomsonovu teoriju da oblik i dužina nosa nisu puka genetska slučajnost. Šire nosnice stvarno su povezane s populacijom čiji su preci živjeli u toplijim i vlažnijim područjima. Takav zaključak upućuje na to da je klima bila najvažniji faktor u evoluciji oblika nosa.

Uže nosnice mijenjaju dotok zraka na način da sluzi pokrivena nosna membrana učinkovitije zagrijava i vlaži zrak na putu do pluća. A to omogućuje bolje preživljavanje u hladnom podneblju i, posljedično, veću vjerojatnost reprodukcije.

Naravno, klima nije jedina zaslužna za oblik nosa. Primjerice, i kulturne preferencije imaju ulogu u tome. U nekim kulturama veći su se nosevi smatrali privlačnijim pa su pojedinici koje je genetika 'nagradila' velikim nosevima imali veće izglede da se 'razmnožavaju' i genetski proslijede takav oblik na idući naraštaj, prenosi Hina.